U Bosni i Hercegovini zbog loših zakonskih rješenja stotine osoba imaju pristup podacima najvećeg stepena tajnosti, tako da uopšte ne treba da čudi što se pojedine informacije ili izvještaji nađu u javnosti.
Do tajnih informacija kao što je posljednji izvještaj koji je objavljen, a koji govori o osobama opasnim po bezbjednost BiH ili dokumenata o prisluškivanju najviših zvaničnika Srbije, u ovom trenutku bez ikakvih bezbjednosnih provjera mogu doći stotine ljudi. Prema zakonu, osim trojice članova Predsjedništva BiH, tajnim podacima svih nivoa tajnosti bez ikakve prethodne bezbjednosne provjere mogu pristupiti i poslanici i delegati u parlamentu BiH, predsjednici i potpredsjednici entiteta, sudije Suda BiH i Ustavnog suda BiH, zatim državni tužilac i svi tužioci u BiH, svi pravobranioci u BiH te sve sudije sudova u BiH. U zemljama regiona, ali i svijeta, podacima najvišeg stepena tajnosti može pristupiti tek nekoliko ljudi, i to predsjednik, premijer, predsjednik parlamenta i eventualno pojedini ministri i direktori obavještajnih agencija. Kada je u pitanju BiH, krug ljudi koji imaju pristup tajnim podacima je zaprepašćujuće veliki i pored toga što se u praksi rijetko ko interesuje ili traži uvid u određene podatke.
Sadik Ahmetović, bivši ministar bezbjednosti BiH, kaže da bi trebalo skratiti tu listu, te pristup vrlo tajnim podacima omogućiti samo članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućem Savjetu ministara BiH, direktoru OBA i eventualno ministru bezbjednosti.
“Podacima ‘vrlo tajno’ ne smije imati pristup širok broj ljudi. Najveći problem u BiH je što mi u principu nijedan tajni podatak ne možemo sačuvati. Puno stvari u BiH se poremeti upravo objavljivanjem takvih podataka, da ne govorimo o istragama i podacima koji cure iz Tužilaštva BiH i ostalih policijskih agencija”, rekao je Ahmetović.
Na veliki krug ljudi koji ima pristup tajnim podacima ranije su upozoravali i iz međunarodnih krugova. Međutim, do izmjena Zakona o zaštiti tajnih podataka nikad nije došlo, a posljednji pokušaj bio je 2013. godine. Tada su s liste onih koji imaju pristup svim informacijama pokušali skinuti nosioce pravosudnih funkcija.
Mnogi smatraju da BiH pored velikog broja ljudi koji imaju pristup podacima ima problem i sa klasifikacijom tih podataka, jer nisu rijetki slučajevi da se pojedine banalne informacije označe tajnom, bilo “interno”, “povjerljivo”, “strogo povjerljivo” ili “vrlo tajno”.
“Ne treba skraćivati listu osoba, već jasno definisati šta su zaista tajni podaci i razgraničiti šta se tajnom označava radi manipuliranja. Treba bolje ograničavati podatke koji imaju stupanj tajnosti, nego ljude koji imaju pristup. Neko stavi stupanj tajnosti na prijedlog kandidata za neko povjerenstvo ili za radno tijelo. Pitanje je koliki je integritet ljudi koji proizvode te tajne i vrlo tajne podatke”, rekao je Mijo Krešić, zamjenik ministra bezbjednosti BiH.
Pored ovih problema, BiH je možda i jedina zemlja u svijetu gdje pristup vrlo tajnim podacima bez bezbjednosnih provjera imaju i ljudi koji imaju državljanstvo druge zemlje, tako da mnogi smatraju da uopšte ne treba da čudi što smo, barem u bezbjednosnom smislu, i pored vrhunskih profesionalaca u podređenom položaju u odnosu na zemlje iz regiona.
Pristup imaju
- članovi Predsjedništva BiH
- poslanici u parlamentu BiH
- predsjednici i potpredsjednici entiteta
- sudije Suda BiH i Ustavnog suda BiH
- državni tužilac i svi tužioci u BiH
- svi pravobranioci u BiH
- sve sudije sudova u BiH
Stepen tajnosti
“Interno”
– Otkrivanje može štetiti djelovanju državnih ili entitetskih organa
“Povjerljivo”
– Otkrivanje nanosi štetu bezbjednosti ili interesima BiH
“Tajno”
– Otkrivanje izaziva izuzetno štetne posljedice po bezbjednosne, političke ili ekonomske interese BiH
“Vrlo tajno”
– Otkrivanje ugrožava integritet BiH i nanosi državi nepopravljivu štetu
Izvor: nezavisne
