Navodi se da “ko putem štampe, radija, televizije, kompjuterskih sistema ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno podstrekava ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima poziva na nasilje i mržnju usmjerenu protiv grupe ili nekog člana takve grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalni ili entičku pripadnost, spol, spolno opredjeljenje, rodni identitet, invaliditet ili bilo koje druge osobine, u slučaju kada je počinjenje izvršeno na način koji će poticati na nasilje i mržnju protiv grupe osoba ili člana neke grupe, o čemu odlučuje sud, kaznit će se kaznom zatvora najmanje jednu godinu”.
Kaznom iz prethodnog stava kaznit će se “i ko na način kojim se podstrekava na nasilje ili mržnju protiv grupe ljudi ili nekog člana takve grupe zbog njihove rase, boje kože, vjeroispovijesti, porijekla ili nacionalne ili etničke pripadnosti, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili bilo koje druge osobine javno odobrava, poriče ili grubo umanjuje, pravosnažnom odlukom međunarodnog ili domaćeg suda utvrđen zločin genocida, zločin protiv čovječnosti i ratni zločin iz člana 6., 7. i 8. Statuta stalnog Međunarodnog krivičnog suda ili zločin iz člana 6. Povelje Međunarodnog vojnog suda, pridružene Londonskom sporazumu od 8. avgusta 1945. godine i drugog međunarodnog suda koji prihvata Bosna i Hercegovina”.
Prijedlogom zakona je definirano da se kazna zatvora zamjenjuje novčanom kaznom tako što se svaki dan izrečene kazne zatvora izjednačava sa 100 KM novčane kazne.
Zakonske odredbe koje regulišu zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom neće se primjenjivati na počinioce krivičnih djela protiv integriteta BiH i krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.
Predloženim zakonom je predviđeno izvršavanje kazne “kućnim zatvorom sa elektronskim nadzorom”, čime bi se uštedjela znatna finansijska sredstva i rasteretili zatvorski sistem i ljudski resursi. Ovakav način izvršenja kazne zatvora primjenjivao bi se za osobe koje su osuđene na kaznu zatvora do jedne godine, što podrazumijeva da se radi o lakšim kaznenim djelima. Ovaj način izdržavanja kazne znatno će doprinijeti blagovremenom upućivanju na izdržavanje kazne zatvora počinilaca osuđenih na duže kazne, odnosno teža kaznena djela.
Predloženim izmjenama je propisano da osuđeni za krivično djelo protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom može biti uvjetno otpušten nakon izdržane dvije trećine te kazne.
Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona propisano je da se amnestija ne može dati za krivična djela protiv integriteta BiH i krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih medunarodnim pravom, čime je ispunjena preporuka Radne grupe za prisilne nestanke.
