U prilikama gospodarske krize “ne možemo si dopustiti da sjedimo prekriženih ruku”, istaknuo je u četvrtak budući američki predsjednik Joe Biden iznoseći svoj sveobuhvatni plan ekonomskog oporavka vrijedan 1.900 milijarda dolara za pomoć kućanstvima i poduzećima.
Očekujući kritike zbog toga što će novi plan povećati zaduženost zemlje i opteretiti javne financije, izabrani predsjednik je istaknuo da će “vraćanje ulaganja na polju zapošljavanja i rasne jednakosti dugoročno spriječiti ekonomske štete”.
“Korist će biti znatno veća od troškova” tog plana, dodao je na tiskovnoj konferenciji.
Paket pomoći nazvan “plan za spašavanje” koji je Biden predstavio u svojoj izbornoj jedinici u Welmingtonu, u državi Delawareu, trebao bi izvući Sjedinjene Države iz najveće krize od 30-ih. Plan će u idućim sedmicama pratiti investicijski plan za pokretanje ekonomske djelatnosti.
Ali sada treba uvjeriti zastupnike u Kongresu da odobre 1.900 milijarda dolara za plan žurnog oporavka.
Republikanci bi mu se mogli usprotiviti, iako su proljetos glasovali za plan pomoći republikanskog predsjednika Donalda Trumpa vrijedan 2.200 milijarda dolara.
Tekst predviđa da Amerikanci dobiju još jedan ček na 1.400 dolara po osobi ovisno o prihodima.
Naknada za nezaposlene od koje živi 18 miliona Amerikanaca isplaćivat će se do kraja rujna, dokad je moguće i plaćeno bolovanje zbog zaraze koronavirusom.
U tekstu se spominje i produljenje moratorija na otkaz ugovora o najmu stana i na ovrhu nad nekretninama do kraja rujna te povećanje pomoći u hrani.
Joe Biden želi usto ubrzati testiranje i cijepljenje protiv covida-19 kako bi se mogla nastaviti gospodarska aktivnost.
Izabrani predsjednik se nada i da će zastupnici prihvatiti povećanje minimalne plaće sa sadašnjih 7,25 dolara na 15 dolara po satu, što je dvostruko više.
Predviđa i sredstva koja će mjesnim i nacionalnim vlastima omogućiti da sačuvaju radna mjesta odgajatelja, policajaca, vatrogasaca i zaposlenika u javnom zdravstvu.
Ta bi mjera mogla naljutiti republikance u Senatu koji su krajem 2020. blokirali svaki plan ekonomske pomoći koji uključuje finansijska sredstva za mjesnu upravu.
Povećanje poreza predviđeno u njegovu predizbornom programu za najveća poduzeća u zemlji i za pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara na godinu, ipak se ne spominje.
