Spomenik prirode Prokoško jezero, jedan od najpoznatijih prirodnih dragulja u Bosni Hercegovini, pretvara se u močvaru kojoj prijeti uništenje.
Poslije rata oko jezera su bez kanalizacije nelegalno izgrađene stotine vikendica, katuna i kuća iz kojih se otpadne vode ispuštaju u jezero, kojem prijeti potpuni nestanak.
Lokalne vlasti u srednjoj Bosni i Općina Fojnica pokrenule su niz aktivnosti kako bi zaštitili Prokoško jezero, ali njegovo ozdravljenje je teško i usporeno, jer potoke koji su se slijevali u jezero vlasnici nelagalno izgrađenih vikendica preusmjerili su u svoja dvorišta.
Stoga, pojašnjava načelnik općine Fojnica Sabahudin Klisura, sve fekalije i otpadne vode odlazile su u jezero.
– Prije dvije godine urađen je kanalizacioni prsten oko Prokoškog jezera. Sve otpadne vode koje su išle prema jezeru su uhvaćene u kanalizacioni sistem koji ide ispod jezera. Uskoro planiramo uraditi i biološki prečišćivač vode. Međutim, najveći problem je nestanak vode u jezeru, pa bi nam od njega mogao ostati samo spomenik, a ne spomenik prirode. Nasreću, Vlada Srednjobosanskog kantona izdvojila je oko 80.000 KM da se sve vode koje su išle u katune za privatno vodosnadbijevanje vrate u jezero – kazao nam je Klisura.
Zakon o upravljanju
Prije osam godina donesen je Zakon o upravljanju Prokoškim jezerom, koji propisuje zabranu gradnje objekata na ovom lokalitetu. Međutim, to nije spriječilo brojne vikendaše da grade u ovoj zaštićenoj zoni. Klisura naglašava da je već dvije godine obustavljao gradnju, ali da se, prema njegovim saznanjima, i ovih dana oko jezera vrše „neke popravke“.
– Općina Fojnica nema ingerencije za donošenje određenih „pravila igre“ na Prokoškom jezeru. No, bivši načelnik Fojnice proteklih je godina preuzeo određene radnje na jezeru u vezi s izgradnjom katuna. Mi ne možemo davati dozvole za gradnju, ali koliko-toliko smo uzeli sebi za pravo da bar katune koji su postojali na jezeru pedesetak godina, prepravimo i obnovimo. Međutim, posljednjih godina pojedinci iskaču iz gabarita. Trenutno apsolutno niko nema dozvole, što se tiče imovinsko-pravnih odnosa, za gradnju i izgrađene objekte oko jezera – ističe Klisura.
Ljepote Prokoškog jezera prepoznali su i brojni turisti. Ove godine, kao i prošlih, oko 20.000 stranaca posjetilo je jezero. Gotovo svaka druga kućica na jezeru je na prodaju ili iznajmljivanje, a Turci i Arapi su najčešći kupci. Kako kaže Klisura, zbog teške ekonomske situacije, brojni mještani su prepoznali priliku da zarade novac. Tako vas na jezeru ne mogu zaobići domaća bosanska jela, hljeb, pite, sir, mlijeko…
– I prije i poslije rata došlo je do ekspanzije nelegalne izgradnje vikendica. Prilikom povećanja broja turista, mještani su iskoristili priliku da zarade novac, a ovi drugi da bespravno grade -kaže Klisura.
Načelnik ističe da ne želi posebno govoriti o imenima vlasnika vikendica na Prokoškom jezeru, mada ima i onih koji su poznati bh. javnosti.
– Koliko znam, prije rata i doktor Kulenović (Fahrudin Kulenović, predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo i bivši ambasador BiH u Skoplju op. a.) napravio je vikendicu na Prokoškom jezeru i ona se nije uklapala u cjelokupan ambijent oko jezera – rekao nam je Klisura.
Čuvarska služba
Kulenovićeva vikendica je ujedno i najupečatljivija. Opasana je kamenim zidom, što svakako nije dozvoljeno, a posljednjih godina je očito i dograđivana, pa se ni najmanje ne uklapa u izgled katuna. U Kulenovićevom slučaju stvar je utoliko gora, jer se i sam u službenoj biografiji voli pohvaliti time da je bio potpredsjednik Društva ljekara BiH za pitanja ekologije. Bavio se, navodi, i podvodnim ribolovom. Ako dr. Kulenović i ostali koji nelegalno grade oko Prokoškog jezera nastave ovim tempom, uskoro u njemu neće biti riba.
Inače, već tri godine ulaz na jezero naplaćuje se dvije KM po osobi. Lokalne vlasti organizirale su čuvarsku službu i redovno čišćenje obale i vode u jezeru.
Vikendaši kojima su, prema riječima mještana, lokalni političari odobravali bespravnu gradnju, ne samo da uzrokuju zagađenje jezera već i ubijaju endemičnu vrstu vodozemca Rajzerov triton. Naime, u jezero su navodno ubačene pastrmke koje su počele jesti tritone. Klisura kaže da pojedini mještani govore da ima još tritona u jezeru, dok ga drugi uvjeravaju u suprotno.
Niko ne zna šta će se desiti sa nelegalno izgrađenim objektima. Iako se, kako saznajemo, radi na sprečavanju daljne gradnje, to ne znači i legalizaciju već izgrađenih objekata. Klisura ističe kako mještani smatraju da za Prokoško jezero ima još spasa ako se poduzmu rigorozne mjere za njegovu zaštitu.
Izvor: Faktor.ba
