Očekivalo bi se da vodeći sedmični informativni program ruske državne televizije slavi uspjehe Kremlja. Ali nedjeljno izdanje ove emisije počelo je neobičnim priznanjem, piše BBC.
“Na prvim linijama specijalne operacije u Ukrajini, ovo je bila najteža sedmica dosad,” izjavio je namrgođeni voditelj Dmitrij Kiseljov i dodao:
“Posebno je bilo teško duž harkivskog fronta, gdje su nakon napada neprijateljskih snaga, koje su bile brojno jače, ruske trupe bile prisiljene napustiti gradove koje su prethodno oslobodile.”
Ovo “oslobodile” treba shvatiti kao “okupirale”. Moskva je ta područja zauzela prije nekoliko mjeseci, ali nakon munjevite protuofanzive ukrajinske vojske, ruska vojska je izgubila značajan teritorij na sjeveroistoku Ukrajine.
Ipak, ruski državni mediji drukčije tumače situaciju. Službeno, ono što se dogodilo u Harkivskoj regiji u njima se ne naziva “povlačenjem”. “Rusko ministarstvo odbrane odbacilo je glasine da su ruske trupe sramotno pobjegle iz Balaklije, Kupjanska i Izjuma. Nisu pobjegle. Ovo je bilo unaprijed planirano pregrupiranje,” tvrdi najnovije izdanje vladinih novina Rosijskaje Gazete.
U tabloidu Moskovski Komsomolec vojni analitičar zauzeo je drugačije stajalište: “Jasno je da smo potcijenili neprijatelja. Ruskim snagama trebalo je predugo da reagiraju i došlo je do kolapsa… Kao rezultat toga, pretrpjeli smo poraz i pokušali umanjiti gubitak povlačenjem naših trupa kako ne bi bile opkoljene.”
BIJES NA PRORUSKIM DRUŠTVENIM MREŽAMA
Ovaj poraz izazvao je bijes na proruskim društvenim medijima i među “domoljubnim” ruskim blogerima, koji su optužili svoju vojsku za pogreške, kao i moćni vođa Čečenije Ramzan Kadirov.
“Ako danas ili sutra ne dođe do promjena u strategiji, bit ću prisiljen razgovarati s vodstvom ministarstva odbrane i vodstvom zemlje kako bih im objasnio stvarnu situaciju na terenu. To je vrlo zanimljiva situacija. Ovo je zapanjujuće,” upozorio je Kadirov.
Prošlo je više od šest mjeseci otkako je Vladimir Putin naredio potpunu agresiju na Ukrajinu. U danima koji su uslijedili ruski političari, komentatori i analitičari na domaćoj su televiziji predviđali da će ono što Kremlj naziva “specijalnom vojnom operacijom” biti završeno za nekoliko dana; da će ukrajinski narod pozdraviti ruske trupe kao osloboditelje i da će se ukrajinska vlada srušiti kao kula od karata.
To se nije dogodilo. Umjesto toga, više od šest mjeseci kasnije, ruska vojska gubi tlo pod nogama. Ključno je pitanje hoće li to imati političke posljedice za Vladimira Putina.
Tokom više od 20 godina Putin je unutar ruske elite uživao reputaciju pobjednika jer se uvijek uspio izvući iz najteže situacije; ukratko, zato što je nepobjediv. Može ga se usporediti s poznatim majstorom bježanja iz nemogućih situacija Harryjem Houdinijem. U koje god čvorove ili lance bio vezan, Putin se uvijek uspio osloboditi.
To se promijenilo nakon 24. februara.
ŠTA ĆE PUTIN UČINITI SLJEDEĆE?
Posljednjih šest mjeseci sugerira kako je odluka predsjednika Putina da napadne Ukrajinu bila velika pogrešna procjena. U nemogućnosti da osigura brzu pobjedu, Rusija je zaglibila u dugotrajnoj, krvavoj ofanzivi i pretrpjela je niz neugodnih poraza. Kada aura nepobjedivosti autoritarnog vođe izblijedi, to mu može uzrokovati probleme. Vladimir Putin poznaje historiju Rusije. Nije dobro završilo po bivše ruske vođe koji su vodili ratove koje nisu pobijedili.
Poraz Rusije od Japana doveo je do prve ruske revolucije 1905. Vojni neuspjesi u Prvom svjetskom ratu potaknuli su revoluciju 1917. i svrgavanje cara. Međutim, javno, predsjednik Putin nema namjeru završiti kao gubitnik.
U ponedjeljak je njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao novinarima: “Ruska specijalna vojna operacija se nastavlja i nastavit će se sve dok se ne ispune svi prvotno postavljeni zadaci.” Što nas dovodi do drugog ključnog pitanja: Što će Putin učiniti sljedeće?
Teško je u Moskvi pronaći nekoga ko zna što Vladimir Putin misli i planira. Mnogo toga može ovisiti o tome koliko su tačne informacije koje dobiva od svojih vojnih i obavještajnih šefova. Dvije stvari su sigurne – ruski predsjednik rijetko priznaje pogreške i rijetko odustaje. Prema onome što govore državni mediji, već vidimo znakove da se za neuspjehe na bojnom polju okrivljuje potpora Zapada Ukrajini.
HOĆE LI POSEGNUTI ZA NUKLEARNIM ORUŽJEM?
“Kijev je uz podršku NATO-a pokrenuo protuofanzivu,” objavila je ruska državna televizija. Postoji još jedno neugodno pitanje koje se nazire već mjesecima: Ako pobjedu ne može postići konvencionalnim oružjem, hoće li predsjednik Putin posegnuti za nuklearnim?
Prije samo nekoliko dana vrhovni komandant ukrajinske vojske Valerij Zalužnij upozorio je: “Postoji direktna prijetnja upotrebe taktičkog nuklearnog oružja od strane ruskih oružanih snaga pod određenim okolnostima.” Zasad nema otvorenih znakova panike u Kremlju. Ruska državna televizija zvuči pozitivnije. Ruske raketne napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine opisuje kao “prekretnicu u specijalnoj operaciji”.
Što se tiče čelnika Kremlja, prošle je subote – dok su iz Ukrajine stizali izvještaji da Rusija gubi teritorij – u Moskvi opušteni Vladimir Putin svečano otvorio novi panoramski kotač, najviši u Evropi.
Čini se da ruski predsjednik još uvijek vjeruje da će se, baš poput novog Velikog kotača u Moskvi, njegova “specijalna operacija” okrenuti u njegovu korist.
