Arminka Helić, članica Doma lordova u Parlamentu Velike Britanije, napisala je autorski tekst za briselski Politico u vezi sa aktuelnom političkom krizom u Bosni i Hercegovini.
Arminka Helić, članica Doma lordova u britanskom Parlamentu, u svom autorskom tekstu za briselski Politico analizira aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, kao i širi kontekst odnosa Evrope prema Zapadnom Balkanu. Poznata kao jedan od najvećih stručnjaka za vanjsku politiku u Velikoj Britaniji, Helić stavlja Bosnu i Hercegovinu u centar geopolitičkih tenzija koje oblikuju cijeli region.
Helić podsjeća na povijesnu perspektivu Balkana, citirajući Otto von Bismarcka i britanskog Lorda Salisburyja koji su smatrali Balkan „problemom“ i izvorištem stalnih nemira. Iako je Evropa kroz istoriju zadržavala pasivan stav prema Balkanu, Helić tvrdi da je sadašnji period prilika da Evropa prepozna važnost ovog regiona, koji je danas ključno geopolitičko sjecište. Regija se našla pod utjecajem velikih sila poput Rusije i Kine, ali i kao tranzitni koridor za ilegalne migracije, trgovinu ljudima i narkoticima.
Helić se osvrće na političku krizu u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu presuda protiv Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republike Srpske, kao i usvajanja antidejtonskih zakona u Narodnoj skupštini RS-a. Također, spominje ulogu drugih političkih lidera u regionu, uključujući srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i premijera Mađarske Viktora Orbana, koji aktivno podržavaju Dodikove korake.
Upozorava na mogućnost da Vučić, suočen sa unutrašnjim protestima u Srbiji, može iskoristiti vanjsku krizu, poput one u BiH, kako bi skrenuo pažnju s domaćih problema i učvrstio svoju poziciju. Ovaj potez, prema Helić, mogao bi biti u skladu s njegovom širem strategijom „srpskog sveta“, kojom nastoji ujediniti sve Srbe u jednoj državi.
Helić u svom tekstu također ističe ulogu Rusije u destabilizaciji Balkana. Kremlj koristi podjele unutar regiona kako bi podizao nemire, što je praksa koju je koristio u drugim dijelovima svijeta, uključujući Moldaviju, Gruziju, Krim i Ukrajinu. „Evropa mora pažljivo da manevriše u ovoj delikatnoj situaciji“, navodi Helić, ističući da su autokrati u regionu, poput Vladimira Putina, više zabrinuti zbog unutrašnjih opozicija nego vanjskog pritiska.
Prema mišljenju baroneske Helić, trenutna situacija na Balkanu predstavlja ključnu priliku za Evropu da pokaže jasnu liderstvo. Umjesto pasivnog reagiranja, Evropa bi trebala preuzeti aktivnu ulogu u oblikovanju budućnosti ovog regiona, što bi moglo omogućiti očuvanje mira i stabilnosti. Helić poziva na jasno definiranje principa: granice moraju ostati nepromijenjene, nasilje treba biti obeshrabreno, a demokratske institucije ojačane.
Helić prepoznaje važnost EUFOR-a, misije koja je prisutna u Bosni i Hercegovini, te smatra da povećanje broja trupa može biti korak u pravom smjeru za jaču evropsku ulogu u zemlji. Također, ističe da su SAD već dugo upozoravale Evropu na potrebu veće angažiranosti u regionu, koji sada predstavlja ključnu priliku za stratešku inicijativu.
Na kraju, Helić zaključuje da Europa ima priliku da redefiniše svoj pristup Balkanu. „Šapnite to tiho, ali spašavanjem Bosne, Evropa bi možda spasila i sebe“, piše baronesa Helić,
Pisala Arminka Helić
