Kina je postala najveće odredište ruskog izvoza još 2014. godine, a Rusija se i sve manje oslanja na trgovinsku razmjenu, što dovodi u pitanje efikasnost novih sankcija zbog priznanja Luhanska i Donecka, upozorava Reuters.
Nove sankcije zbog priznanja odmetnutih ukrajinskih regija Luhansk i Doneck mogle bi potaknuti Moskvu da dodatno pojača trgovinu s Kinom, koja nije denominirana u dolarima, smatra bivši američki trgovinski pregovarač i dužnosnik Svjetske banke Harry Broadman.
„Problem s uvođenjem sankcija proizvođaču nafte kao što je Rusija bit će ‘rupe’ u sistemu. Kina može reći ‘kupovat ćemo naftu na otvorenom tržištu i nećemo previše mariti bude li nafta ruska’”, tumači Broadman.
Prema uredbi koju je u ponedjeljak potpisao američki predsjednik Joe Biden, sve kompanije u ruskom sektoru finansijskih usluga mogu biti meta novih sankcija, uz napomenu da se više od 80 posto ruskih dnevnih deviznih transakcija i polovina njene trgovine obavlja u dolarima.
Zapad je uveo sankcije Moskvi već 2014., nakon pripajanja Krima, a SAD, EU, Britanija, Australija, Kanada i Japan najavili su u utorak nove kaznene mjere zbog ruskog priznanja odmetnutih ukrajinskih regija Luhansk i Doneck i najave slanja vojnih postrojbi na to područje radi “očuvanja mira.”
SAD je tako uveo sankcije ruskim bankama VEB Bank i Promsvyazbanku, zbog servisiranja prodaje oružja i ograničio trgovinu ruskim državnim dugom.
EU je zamrznuo imovinu ruskih parlamentaraca koji su glasali za priznanje Luhanska i Donecka i “potkopavaju i ugrožavaju” teritorijalni integritet Ukrajiine, zabranivši im ulazak, a priprema i sankcije ruskim kompanijama u vojnom, bankovnom i finansijskom sektoru.
Britanija je uvela sankcije Rossiji, IS Banku, GenBanku, Promsvyabanku i Black Sea Banku i blokirala imovinu nekoliko ruskih oligarha.
Biden je, najavljujući u utorak prvi paket sankcija Rusiji, rekao da će „poduzeti snažne mjere kako bi osigurao da posljedice naših sankcija trpi rusko gospodarstvo, a ne naše”.
To možda zvuči jednostavno u teoriji, ali praksa je nešto drugo, upozorava Reuters. Rusija spada među vodeće svjetske izvoznike nafte, plina, bakra, aluminija, paladija i drugih važnih sirovina. Cijene nafte u utorak su dosegnule najviše razine od 2014. godine, podsjeća agencija.
Prema podacima Svjetske banke, Rusija je u 2020. činila 1,9 posto svjetske trgovine, za gotovo puni postotni bod manje nego u 2013., a analiza ruskih trgovinskih podataka u bazi za međunarodnu trgovinu pokazuje da se ovisnost Rusije o trgovini smanjuje unazad 20 godina.
Promijenila su se i odredišta ruskog izvoza. Tako je Holandija prije desetak godina bila glavna izvozna destinacija, zbog trgovine naftom, da bi njezino mjesto u međuvremenu preuzela Kina. Njemačka i Britanija zadržale su dosadašnje pozicije dok je ruski izvoz u Bjelorusiju porastao.
Kina zauzima prvo mjesto i na ljestvici izvoznika u Rusiju, opskrbljujući susjeda igračkama, tekstilom i odjećom, ali i mobitelima i sofisticiranom elektronikom. Njezin udio u ruskom uvozu porastao je od 2014., dok je udio Njemačke značajno pao.
Osjetno je u proteklih 10 godina smanjen i ukrajinski izvoz u Rusiju. U 2020. Ukrajina je u susjednu zemlju najviše izvozila aluminijev oksid, željezničku opremu, ugljen, čelik i uranij, pokazuju podaci Svjetske banke.
