Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Elvir Karajbić sastao se jučer sa Nikicom Grižićem, predsjednikom Advokatske komore Federacije BiH, i članovima Upravnog odbora Amilom-Mimicom Kunosić i Vladom Sliškovićem.
Prema riječima Amile-Mimice Kunosić, jedan od glavnih razloga susrete je kako bi gospodina Elvira upoznali sa problemima sa kojima se suočavaju posljednjih godina u Federaciji BiH.
Prvi i glavni problem je što je Advokatska komora FBiH napravila novi Zakon o advokaturi i u jesen 2017. godine ga dostavila Ministarstvu pravde FBiH. Oni nisu ništa poduzeli, niti su nas zvali niti su dali Vladi na postupak, to je kod njih stojalo mjesecima, pojašnjava Kunosić za Radio Kameleon.
Nakon pritiska Advokatske komore i sastanka predsjednik Advokatske komore Nikice Grižića sa predsjednikom Vlade FBiH, Fadilom Novalićem, Ministarstvo pravde FBiH je dostavilo Nacrt zakona o advokaturi FBiH na Vladu. Tekst Zakona za kojeg su mislili da će ići u proceduru, uradili su u skladu sa svim principima Evropske unije kada je u pitanju advokaturu kao neovisna i samostalna profesionalna djelatnost. Ali problem je nastao kada su poslanici dobili tekst Zakona.
U septembru/oktobru 2018. godine od naših kolega koji su u to vrijeme bili poslanici u Federalnom parlamentu saznajemo da je to neki tekst zakona za kojeg su bili iznenađeni da se našao kao takav u postupku, s obzirom da su svi članovi Komore bili uključeni u pripremu teksta Zakona. Kada smo zatražili od Parlamenta i dobili Zakon, vidjeli smo da taj tekst Zakona nema nikakve veze sa onim koji smo mi predlagali i za kojeg smatramo da je sasvim uredu, kazala je Kunosić.
Prema njenim riječima, Ministarstvo pravde FBiH je u velikoj mjeri izmijenilo tekst Zakona bez ikakve konsultacije sa njima, te su po sistemu „copy-paste“ prepisivali određene odredbe Zakona o advokaturi Republike Srbije koji BiH apsolutno ne odgovara jer smo drugačije organizaciono riješeni. S obzirom da je Parlament FBiH počeo sa radom, predstavnici Advokatske komore FBiH su zatražili sastanak sa predsjedavajućim Parlamenta FBiH, Elvirom Karajbićem, kako bi spriječili da taj tekst Zakona ide u proceduru, da se zaustavi, dok sa Ministarstvom pravde FBiH ne riješe problem.
Sastanak je bio zaista izuzetno dobar, gospodin Elvir je pokazao razumijevanje. Taj Zakon koji je Ministarstvo pravde FBiH napravilo i za kojeg bi bilo jako ružno da je otišao u proceduru i da je usvojen jer on je po svom sadržaju daleko gori od Zakona iz 2002. godine, neće ići u proceduru. Također, data nam je mogućnost da kada Zakon krene u proceduru, predstavnici Komore mogu biti prisutni na sastancima u Parlamentu tokom usvajanja kako bismo davali obrazloženja za određena zakonska rješenja i odgovarali na sva potencijalna pitanja, naglašava Kunosić.
Ona ističe da su svjesni određenih nedostataka i problema koji postoje u advokatskoj profesiji, ali da Ministarstvo pravde FBiH “ne može i ne smije, ako neko dostavi zakon, samo po sebi to mijenjati bez konsultacije onoga ko je prvi u toj profesiji i ko poznaje tu profesiju”.
Također, na sastanku je posebno je naglašen problem što advokatska profesija nije ustavna kategorija, kako je to predviđeno u zemljama okruženja (Hrvatska, Srbija, Austrija), čime se daje značaj profesiji i sigurnost u obavljanju advokatske djelatnosti.
Advokatska profesija nije ustavna kategorija, a bila je to 1974. godine na osnovu Ustava bivše SFRJ. Sve zemlje u okruženju u svojim ustavima također su regulisali advokatsku profesiju kao ustavnu kategoriju. To je regulisao i Ustav Republike Srpske, samo FBiH nije iako je to predloženo još 2012. godine, ali to niko nikad nije dao u parlamentarnu proceduru ni nakon niza urgencija, zaključuje Kunosić za Radio Kameleon.
