Među porodiljama u RS nisu rijetke ni učenice osnovnih škola, a svake godine na porodiljskim stolovima završavaju sve mlađe djevojčice – javlja Blic.
Tako je najmlađa majka prošle godine imala tek 14, dok su u protekle dvije godine djevojčice koje su na svijet donijele djecu imale 15, odnosno 16 godina.
„Titulu“ najmlađe majke ove godine zasigurno će ponijeti maloljetnica iz Prnjavora koja ima samo 12 godina, a koja treba da se porodi negdje u novembru.
U slučaju da, ipak, odluči da ne rodi, pridružit će se desetinama djevojčica, kudikamo mlađih od 18 godina, koje godišnje završe na abortusu.
Kako ljekari kažu, većina maloljetničkih trudnoća završi prekidom, najčeće u nekoj privatnoj ordinacija i bez znanja roditelja.
Trudnoća kod maloljetnih osoba spada u visokorizične trudnoće, a abortus u toj dobi može da dovede do komplikacija kao što je trajni sterilitet ili smrt.
S druge strane, medicinski prekid trudnoće kod maljoletnica, koji se dešava u čak dvije trećine slučajeva, često je rezultat komplikacija zbog fizičke nezrelosti trudnice. One često do četvrtog mjeseca ne prepoznaju trudnoću ili ne žele da priznaju da su u drugom stanju.
U bijeljinskoj bolnici kažu da je najmlađa majka koja je prošle godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi na svijet donijela dijete imala 15 godina.
– Rana trudnoća predstavlja rizik zbog fizičke i psihičke nespremnosti trudnice, što može dovesti do pobačaja, prijevremenog porođaja i psihičkih problema kod porodilje. Trudnoća kod maloljetnice izaziva strah od roditelja i reakcije okoline. Takođe izaziva strah da će biti napuštena od oca djeteta, pa su zbog toga prisiljene na pobačaj – kaže načelnik ginekološko-akušerskog odeljenja dr Slavica Bobar.
Da su maloljetničke trudnoće u velikom procentu neželjene i neplanirane pokazuje i iskustvo specijaliste ginekologije i akušerstva Univerzitetskog kliničkog centra RS Vladimira Perendije.
– Djevojčice uglavnom saznaju da su drugom stanju u periodu do deset sedmica trudnoće, kada se trudnoća može zakonski prekinuti. S obzirom na to da one uglavnom kriju trudnoću, maloljetnice se za prekid trudnoće javljaju najčešće u 13. ili 14. sedmici, kada o tome odlučuje komisija za prekid trudnoće – objašnjava Perendija.
Nije poznato koliko djevojčica odluči da abortira, jer kako ljekari navode, najveći broj trudnoća završi namjernim prekidom u ustanovama koje nikad nisu prijavile abortus.
Perendija dodaje da je veliki problem i uzrok svega to što maloljetnice uopće nisu upoznate sa osnovim principima reproduktivnog zdravlja.
– Mladi ljudi u školi ne dobijaju nikakva znanja o ovoj važnoj problematici, jer reproduktivno zdravlje nije uključeno u školske programe. S druge strane, ni roditelji, što zbog neznanja, što zbog vrlo prisutnih tabua, nisu u stanju da djeci daju adekvatne informacije vezane za reproduktivno zdravlje – dodaje Perendija.
Seks je tabu tema
Psiholozi upozoravaju da su maljoletničke trudnoće i abortusi sve veći problem za cijelo društvo.
– Odgovornost je na roditeljima, ali i na školama, te društvu u cijelini. Kod nas je priča o seksu tabu tema, pa o tome uglavnom šutimo. A djeci treba podrška, odnosno neko ko će da ih na pravi način provede kroz period adolescencije. Nažalost, oni tu podršku najčešće nemaju. S druge strane, kada imate otvorenu komunikacuju dijete će tražiti pomoć – kaže psiholog Dubravka Vujnović-Božić.
Utješne statistike
Kada su u pitanju maloljetničke trudnoće, nema značajnijih razlika među entitetima u BiH, svjedoče zvanične statistike, a utješno je što broj maljoletnih majki poslednjih godina konstantno opada.
U BiH je 2011. godine 276 djevojčica mlađih od 18 godina rodilo bebe, dvije godine kasnije taj je broj nezantno smanjen, pa je evidentirana 271 maloljetna majka, a 2014. je taj broj iznosio 226.
U 2015. godini 176 maljoletnica je rodilo dijete, a među mladim majkama su bile i tri djevojčice od 14 godina – zaključuje Blic.
