Žene se nalaze na samo 24% rukovodećih pozicija u bosanskohercegovačkim medijima. Udio žena na pozicijama direktorice u bh. medijima je 23,5 %. Najlošija rodna struktura je na direktorskim pozicijama u televizijskom sektoru, gdje žene zauzimaju samo 15,8% direktorskih pozicija. Najviše žena na pozicijama glavne i odgovorne urednice se nalazi u radijskom sektoru, i to 44,7%, a najmanje u online sektoru, svega 21,7%.
Pri tome, kroz anketni upitnik najalarmantniji podaci su oni koji se odnose na mobing nad novinarkama, a koji pokazuju da su skoro sve novinarke izložene nekom obliku nasilja. Pri tome, mobing je prikazan kroz ukupno pet faza i to:
- Faza: neriješeni sukobi, konflikti, poremećeni međuljudski odnosi
- Faza: potisnuta agresija, eskalira u psihoteror, spletke, poniženja, gubitak ugleda, podrške
- Faza: Dežurni krivac za sve propuste
- Faza: Borba za opstanak žrtve, sindrom profesionalnog stresa, hronični umor
- Faza: Hronične bolesti i poremećaji, napuštanje posla, suicid
Ovo su alarmantni podaci istraživanja koje je rađeno u Udruženja BH novinari, a koje je danas predstavljeno na radionice “Položaj i zaštita novinarki u bh. medijima“ koja je realizovana okviru Programa za osnaživanje nezavisnih medija (IMEP projekat) i uz podršku Free Press Unlimited iz Holandije.
Predsjednik Udruženja/udruge BH novinari Marko Divković, projekt koordinator Udruženja/udruge BH novinari Milica Andrijašević, Fatima Bećirović iz Gender Centra FBiH i profesorica Zarfa Hrnjić Kuduzović, pokušali su dati odgovor na pitanje o uređenju medijskog sektora u kontekstu bolje zaštite medijskih uposlenica, ali i ulozi institucija, međunarodnih i domaćih organizacija u zaštiti novinarki i njihovoj većoj zastupljenosti žena na upravljačkm i uredničkim pozicijama u medijima.
„Ovo istraživanje pokazuje da novinarke nisu dovoljno educirane o svojim pravima, o svemu onome što može biti ugrožavajuće za njihovu poziciju, o svemu onome što mogu da poduzmu kada je u pitanju zaštita njihovih prava i o svemu onome što mogu da ostvare i da se zaštite. Ovo je ste jedna od prilika da novinari i novinarke čuju iskustva i rezultate istraživanja i da dobiju inpute kako da se zaštite.“ istakla je Fatima Bećirović
Ispred udruženja/udruge BH novinari, novinar Marko Divković je naglasio da je položaj novinarki izuzetno loš. „Ja ne mogu da kažem šta preovladava, da li je češće kršenje njihovih radnih ili njihovih prava kao žena, jer ta istraživanja nisu toliko precizna. Ono što je meni na osnovu dosadašnjih iskusava, je da dobar dio, posebno mladih kolegica nisu dovoljno upućene u sopstvena prava,prava žene i prava radnice novinarke. Ja bih u ovom slučaju pozvao, prije svega, većinu onih koje nisu, a misle da sve znaju, da se upoznaju sa svojim pravima, i da ih štite. Ukoliko problema bude, a biće ih, jer dosadašnja iskustva govore da su nažalost među poslodavcima i naše dojučerašnje kolege, poslodavci koji često krše prava kolegica, a zadnje isttraživanje nije nimalo ohrabrujuće.“
Udruženje/udruga BH novinari ovaj problem nastoji riječiti na dva načina. „Prvi je ovaj edukativnog karaktera, dakle da pozivamo po regijama, po našim klubovima mlade kolegice i kolege, uz učešće eminentnih kolega koji poznaju ovu materiju, dakle da prenesu iskustva i da ukažu na šta mladi trebaju da obrate pažnju kako bi se zaštitili. Drugo, naša linija za pomoć novinara vrši stalni monitoring i registruje, sve češće nažalost, takve slučajeve i poziva javnost i pravosudne institucije, a i one koji krše ta prava da se suzdrže.“ dodao je Marko Divković
