Brojne reakcije na odluku ministara vanjskih poslova članica NATO-a da aktiviraju Akcioni plan za članstvo Bosne i Hercegovine MAP, koje se još ne stišavaju, dokaz su da se taj plan u BiH ne shvata tek kao puka agenda na putu prema članstvu u Alijansi.
U širokom spektru objašnjenja vojno-političkih stručnjaka oko aktiviranja Akcionog plana za članstvo, preovladavaju ocjene kako je ovaj trenutak svojevrsna prekretnica na planu sigurnosti zemlje. Plan poznat kao MAP u osnovi je program pomoći, podrške i konsultacija na putu svake zemlje prema članstvu u savezu, ali njegovo aktiviranje u slučaju Bosne i Hercegovine ima, kažu analitičari, važnu političku dimenziju. Predstavlja jasnu poruku da NATO u globalnim sučeljavanjima na Balkanu, gdje Rusija nastoji ojačati sferu svog uticaja, vidi Bosnu i Hercegovinu pod svojim okriljem. Ministri Alijanse odlučili su da ubrzaju proces i aktiviraju plan i prije nego što je ispunjen ključni uslov – knjiženje perspektivne vojne imovine, koju pokušava spriječiti Republika Srpska, čije se institucije protive članstvu u NATO-u. Iako procese aktivirane odlukom NATO-a ne može zaustaviti, predsjedavajući bh-Predsjedništva Milorad Dodik najavio je da će taj entitet na ovom planu i dalje pratiti aktivnosti Srbije. Uostalom, Dodik podsjeća da je Republika Srpska u oktobru prošle godine donijela Rezoluciju o vojnoj neutralnosti.
„Ja ću se pridržavati Rezolucije Parlamenta Republike Srpske i sve što je izvan toga, bilo kakvo uključivanje u bilo kakav vojni savez, bilo NATO ili bilo kakav drugi, s moje strane neće biti podržano.“
Uprkos nesuglasicama u zemlji oko članstva u NATO-u i mogućem neizvjesnom ishodu tog procesa, stručnjaci procjenjuju da aktiviranje MAP-a bosanskohercegovačkim građanima donosi mnogo na planu demokratizacije i ekonomskog razvoja. Same reforme oružanih snaga, predviđene Akcionim planom, i njihovo učešće u operacijama NATO-a otvaraju prostor namjenskoj industriji za jačanje proizvodnje, ali mnogo je bitnije da svojevrsni kišobran NATO-a nad Bosnom i Hercegovinom nudi izvjesno jačanje političke i pravne sigurnosti, faktora koji je zbog svojih nedostataka dosad bio glavni razlog nespremnosti stranih ulagača da otvaraju poslove u Bosni i Hercegovini, pojašnjava ekonomski stručnjak, predavač na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Admir Čavalić.
„Najveći problem jeste, ustvari, izuzetno visok stepen ekonomskog, političkog i pravnog rizika. Upravo u tom kontekstu treba posmatrati MAP i čitavu priču oko NATO-integracija. Bitno je da se Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja je opterećena ratnom prošlošću, nalazi na nekim ljestvicama zemalja za potencijalne investicije, gdje se kaže da ima perspektivu ulaska u NATO… bez obzira na naše domaće nesuglasice o tome da li će to zaista biti, ali bitno jer da to pokažemo investitorima da bi oni znali da će njihove investicije biti zaštićene u ovoj zemlji.“
Optimistične najave rasta ekonomije i otvaranja radnih mjesta poslije aktivacije MAP-a imaju, međutim, i drugo lice. Iskustva zemalja koje su prešle ovaj put i postale članice NATO-a govore da to zavisi od još čitavog niza unutrašnjih faktora. Hrvatska je, kaže vojni analitičar portala OBRIS iz Zagreba Igor Tabak, imala nesreću da je taj proces počela u samim počecima globalne ekonomske recesije, pa je nakon aktiviranja MAP-a imala čak i osjetan pad na ekonomskom planu.
„Kao i što se političkog rejtinga države tiče, tu i ekonomski rejting države jača i to sve se pretače i u bolje kreditne rejtinge i privlačnost stranim ekonomskim faktorima… Ali to je jako teško preliti ili preračunati direktno u nekakve brojeve radnih mjesta ili rast gospodarstva. To uvelike ovisi i o samom gospodarstvu.“
Aktiviranje akcionog plana uslijedilo je baš u vrijeme kad evropske institucije od bh-vlasti traže intenziviranje približavanja zemlje Evropskoj Uniji, pa bi ova dva procesa, kako se nadaju u diplomatskim krugovima, trebalo da nametnu veću odgovornost vladajućim strukturama da demokratizuju društvo i jačaju vladavinu prava. Veći dio javnosti slaže se kako nije tajna da su pojedini politički krugovi dosad svjesno držali zemlju što dalje od evroatlantskog puta, nadajući se da će tako održati i model vladavine na kojem godinama opstaju.
WDR
