U narodu je poznata izreka: kada vidiš dimnjačara uhvati se za dugme i bićeš sretan! Možemo reći da je ova izreka primjeniva i u realnom svijetu.
Stambeni objekti ili pojedinci koji imaju svoje kotlovnice i druge načine loženja, a koji su pod nadzorom obučenih dimnjačara ne treba da brinu. To nam potvrdio i Adil Mehmedović, vlasnik obrta “Dimnjačar” Tuzla.
“Tamo gdje mi održavamo dimnjake nema bojazni i opasnosti za sugrađane koje mi stalno upozoravamo i savjetujemo sa našim prijedlozima i sugestijama. Kada su u pitanju individualni stambeni objekti, u Tuzli zaista ima mnogo loših dimnjaka. Slično je i u zgradama koje nemaju etažno ili daljinsko zagrijavanje. Situacija je zabrinjavajuća, jer mnogo sugrađana i ne zna šta je dimnjak i vrlo često čekaju da dođe do neke ‘havarije’ da bi se pristupilo njegovoj sanaciji”, kaže Mehmedović za Kameleon, te dodaje:
“Propis za sve dimnjake je da se čiste po dva puta u grijnoj sezoni. Radi se o generalnom čišćenju, odnosno spaljivanju čađi koja se odstranjuje i konzervira za narednu sezonu. Dakle, mi redovno obilazimo i održavamo one objekte sa kojima imamo sporazum ili ugovor i u većini slučajeva oni nemaju probleme.”
Kako nam je otkrio naš sagovornik, naši sugrađani lože mnogo toga što je zapaljivo, ali što definitvno šteti samom dimnjaku. Dodaje kako se dimnjak najbrže zapali u vrijeme niskih temperatura koje imamo sada, s toga vlasnici kotlovnica koji se sami brinu o dimnjacima moraju dobro biti upoznati sa time.
“Trebalo bi da se loži suho drvo poput bukovine i grabovine, jer je to najkvalitetnije. Za male kotlovnice nije preporučljivo da se loži ugalj sa puno sumpora kao što je onaj iz Rudnika Đurđevik ili Banovići, tako da je najbolje koristiti lignit”, savjetuje Mehmedović.
