U javnosti su nerijetko spominjana i neka zaista bizarna pravila koja su regulirala naizgled trivijalne stvari poput dužine banana ili električne vodljivosti meda. Također, neka pitanja tiču se i ubijanja domaćih životinja
Komesar za susjedsku politiku i proširenje Evropske unije Johannes Hahn sutra će u Sarajevu vlastima BiH uručiti upitnik Evropske komisije na koji naše vlasti imaju rok od šest mjeseci da odgovore kako bi Evropska komisija ušla u proces odlučivanja o dodjeli statusa kandidata našoj državi.
Očekuje se da u BiH stigne potencijalnih 2.500 i više pitanja na koje nadležni trebaju dati odgovor. No, u javnosti, brojne zabune i nedoumice vladaju oko pravila koja donosi Evropska unija u raznim segmentima društvenog života, pa otuda i njihovo često pogrešno tumačenje.
Babice i poštari
Upitnik sadrži detaljnu listu pitanja koja svojom strukturom prati strukturu kriterija za članstvo u EU, a cilj je da se kroz odgovore napravi sveobuhvatan uvid u politički, pravni, društveni, ekonomski i administrativni sistem države koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU, te ocijeni njegova kompatibilnost sa sistemom i vrijednostima koje egzistiraju u EU i državama članicama EU.
No, u javnosti su nerijetko spominjana i neka zaista bizarna pravila koja su regulirala naizgled trivijalne stvari poput dužine banana ili električne vodljivosti meda. Također, neka pitanja tiču se i ubijanja domaćih životinja.
Tako su brojni građani naše zemlje zbunjeni i zabrinuti pravilom da je u EU dozvoljeno klanje pojedinih domaćih životinja u dvorištu, ali to više neće moći, kao do sada, raditi susjed susjedu, već samo posebno obučene osobe koje imaju potreban certifikat za to.
U upitniku ćemo morati objasniti i proces proizvodnje rakije, vina, koliko ima registriranih farmi, kakav je odnos prema životinjama u zoološkom vrtu, koliko godišnje proizvedemo ribe i koje vrste, koliko treba poštaru da dostavi pismo, kako se postaje babica u BiH…
Pravilo EU koje je zabrinulo bh. građane jeste ono koje se odnosi na “veselu vodicu”. Naime, poznato je da je kod nas rasprostranjena dugogodišnja tradicija pečenja rakije, spravljanja domaće zimnice, uzgoj autohtonih sorti voća ili povrća, pa se postavlja pitanje koliko bi stroga regulacija ovog segmenta uticala na svakodnevni život Bosanaca i Hercegovaca.
Stanovnici zemalja EU ne mogu više da peku rakiju po svojoj volji – moraju prethodno da plate poseban paušalni iznos, dok im je za vlastitu potrošnju dopušteno da proizvedu najviše 50 litara.
Tako u susjednoj Hrvatskoj koja je 2013. ušla u EU svaki “rakijaš” koji se prije pečenja ne registruje i ne plati paušalni iznos od 100 kuna (14 eura) po kazanu, rizikuje kaznu do 1.300 eura.
Godišnji izvještaji
Na svaku litru ispečene rakije preko dozvoljene kote plaća se trošarina od 2,80 eura.
Također, svi koji peku rakiju morat će da dokažu carinskim inspektorima, ako im “pokucaju na vrata”, koliko su zaista proizveli rakije. Carinici u EU imaju široka ovlaštenja za pregledanje konoba i domaćinstava kako bi utvrdili o kolikim količinama rakije se radi.
Nova pravila EU veoma su rigorozna pa su čak i mali proizvođači alkoholnih pića dužni da predaju godišnje izvještaje carinicima!
Čudna pravila koja vladaju u EU
Banane
Po propisu, sve banane koje se uvoze u EU moraju biti najmanje 14 centimetara duge i 2,7 centimetara debele. Voće ne smije biti oštećeno, niti posve zrelo. Prednost takvog propisa je da će potrošači u trgovini naći samo svježe, zdravo voće.
Električna vodljivost meda
EU određuje kako električna vodljivost meda ne smije biti veća od 0,8 mikrosiemensa po centimetru. To služi tek za klasifikaciju različitih vrsta meda.
Sijalica
Jedan od najspornijih propisa je svakako zabrana ‘običnih’ sijalica kako bi se štedjela energija. Ali niti nasljednici te sijalice nisu baš zaštitari okoline: neki od njih sadrže otrovnu živu koja zahtijeva izuzetno pažljivo zbrinjavanje u otpadu.
Propis o žičarama
Njemačka pokrajina Schleswig-Holstein uz obalu Sjevernog mora je ‘ravna kao tepsija’: najviše brdo u čitavoj pokrajini koje se uzdiže nad pješčanim dinama je visoko ravno 168 metara. Ipak, i ta pokrajina je morala usvojiti zakon i propise o pogonu – žičara.
Hrvatskoj 4.560, Srbiji 2.483 pitanja
Broj pitanja u upitniku različit je od države do države te je u slučaju Hrvatske upitnik sadržavao 4.560, Makedonije 4.666, Albanije 2280, Crne Gore 2.178, te Srbije 2.483 pitanja. Evropska komisija prilikom dostavljanja Upitnika utvrđuje rok u kojem se odgovori na pitanja trebaju dostaviti, što je obično 2-4 mjeseca. Za Hrvatsku je taj rok bio tri mjeseca, Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru četiri mjeseca, te Srbiju dva mjeseca.
Izvor: depo