Kvalitet zraka u cijeloj Federaciji BiH od jučer je ponovo veoma loš, potvrđeno je danas iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.
Kako najavljuju meteorolozi ni vikend neće donijeti promjenu vremena koja bim moga pročistiti atmosferu i pomoći građanima da prodišu.
Scenarij koji se ponavlja u hladnijem dijelu godine posebno u Sarajevu, Zenici i Tuzli na sceni je i ovoga puta. Razloga za to je mnogo, navodi Enis Omerčić meteorolog u Sektoru životne sredine FHMZ-a.
– Područja sa izraženim hladnijim dijelom godine pogoduju lakšem onečišćenju zraka. A uz klimatske, gotovo jednako utiču i neke druge prirodne osobine prostora – u prvom redu reljef. Tuzla, Sarajevo , Zenica i mnogi drugi naši gradovi imaju taj prirodni, nimalo zanemariv preduslov za zagađenje zraka. Ukratko, tokom hladnijeg dijela godine i stabilne atmosferske situacije u kotlinama se vrlo često uspostavlja specifično atmosfersko stanje koja nazivamo temperaturna inverzija. Ona prestavlja stanje u kojem temperatura zraka u przemnim slojevima atmosfere ima nižu temperaturu od slojeva zraka iznad. Hladan zrak je gušći i specifično teži te u nedostatku jačeg vjetra ili jačeg sunčevog zagrijavanja se zadržava u prizemlju i ne miješa sa višim slojevima zraka, a obzirom da se takve stanja uspostavljaju u kotlinama, onda je i horizontalno miješanje zračnih masa znatno reducirano. Takva stanja znaju potrajati i po 15-20 dana zaredom tokom hladnijeg dijela godine – objašnjava Omerčić.
Upravo zbog toga dešavaju nam se periodi kada se građani, posebno u Sarajevu, danima guše u smogu, situacija kakvu smo, sjećate se, imali prošle godine.
– U taj sloj zraka u prizmenim dijelovima atmosfere akumuliraju se sve štetne materije koje čovjek svojim aktivnostima emituje. Ovakva stanja prestaju najčešće frontalnim poremećajima, u našim krajevima najčešće jakim južnim strujanjima ili jačim zagrijavanjem od Sunca. Obzirom da se ova stanja uspostavljaju uglavnom zimi , odnosno tokom grijne sezone , time je i njihov štetni efekat veći, jer u ta doba su pojačane emisije zagađujućih materija u zraku. Može se reći da, teritorijalno i populacijski, veći dio naše zemlje ima nepovoljan geografski položaj sa aspekta kvaliteta zraka. Sa ovog aspekta, najpovoljniji položaj imaju Hercegovina i Zapadna Bosna – navodi Omerčić.
On naglašava da je ovaj problem u BiH pristuan decenijama te da se na otklanjanju štetnih posljedica kontinuirano radi.
– Prva mjerenja kvaliteta zraka u našoj zemlji su počela još 1954. godni u Zenici, par godina kasnije i u Sarajevu, a naši stručanjci i instituti su prednjačili u bivšoj državi na ovom polju. Tokom osamdeseih godina su urađene velike stvari za poboljšanje kvaliteta zraka u našim gradovima. Izgradnja toplovoda u Tuzli i Kaknju, gasifikacija Sarajeva, ugrađivanje prvih filtera u industrijska postrojenja su učinili da se unaprijedi kvalitet zraka koji je u ta doba bio mnogo lošiji nego danas. Nažalost, u savremno doba se poduzima vrlo malo efikasnih mjera koje mogu učiniti značajne korake u popravljanju stanja. Mjere koje je neophodno podueti su skupe, one su infrastrukturnog karaktera i dugoročne. Osim samih zahvata na industriji treba ih poduzimati u polju prostornog (urbanog) planiranja, izgradnje, energetske efikasnosti i saobraćaja. Da bi domaćinstva ali i privredni subjekti izbacili ili reducirali upotrebu krutih goriva moraju imati dostupne alternativne izvore energije (toplovodi, plinovodi…). Neke mjere se i poduzimaju. Cementna industrije u našoj zemlji je znatno smanjila emisije u zrak, termoenergegeska postrojenja, a iako je planirano proširenje kapaciteta, započele su aktivnosti na osavremenjavanju svojih pogona i zahvata koji će značajno da smanje emisije u zrak – pojasnio je Omerčić.
Kada slušamo vijesti i upozorenja o lošoj kvaliteti zraka i znamo da su tome izložena i naša djeca ne može nam biti svejedno. Meteorolozi po tom pitanju imaju jednu dobru i jednu lošu vijest.
– Historijski gledano sada je bolje nego je bilo 60-ih ili 70-ih godina dvadesetog vijeka. Međutim živimo u 2016. godini i zrak koji naši građani udišu je lošiji od svih standarda (evropske unije ili Svjetske zdravstene organizacije) i dokazano je da ovakav zrak ima izrazito negativne efekte na zdravlje. Nije svake godine gore, ali nije ni bolje, moglo bi se reći da zadnjih godina poprilično stagniramo. Prema rezultatima mjerenja, napredak koji pravimo u upravljanju kvalitetom zraka je jako spor i još uvijek je prvenstveno ovisan od meteorloških ulova. Moramo koristiti iskustva drugih zemalja i odlučnije krenuti u projekte koji će nam omogućiti da dišemo koliko-toliko čisći zrak i bez jakog vjetra sa juga – zaključuje Omerčić.
Meteorolog Enis Omerčić upozorava građane na štetnost zagađenog zraka, ali ističe i ličnu odgovornost svakog pojednica.
_ Građani trebaju bit zabrinutiji nego što jesu, ali i svjesniji da i oni sami učestvuju u emisiji zagađujućih materija u zrak. Kod nas se još uvijek ovo pitanje ne uzima za ozbiljno. Efekti zagađenog zraka se najčešće ne osjete odmah, nekad su potrebne godine izloženosti da ljudi obole, a kada se to desi onda je jako teško doći do saznanja o uzroku bolesti. Možemo to i ovako predstaviti, pluća ljudi koji su dugoročno izloženi zagađenom zraku ne razlikuju se znatno od pluća pušača. U slučaju ulaska u Evropsku uniju naše bi se lokalne vlasti našle u velikom problemu pravne prirode i sa sudkim epilogom ukoliko ne bi poduzele efikasnije mjere za unaprijeđenje kvaliteta zraka – kaže Omerčić.
