U Bosni i Hercegovini kremiranje posmrtnih ostataka umrlih još nije moguće obaviti, jer ne postoji nijedan krematorij. Iako proces kremiranja košta manje od 400 KM, ljudi iz naše zemlje plaćaju ga između 1.500 i 3.000 KM, jer se najbliže komore nalaze u Zagrebu i Beogradu. Uz to što plaćaju visoku cijenu, po nekoliko dana moraju čekati na urnu.
Nema volje
Ideja za gradnju krematorija u BiH odavno postoji, kaže Tomislav Grizelj, direktor kompanije „Grizelj“, koja se već 35 godina bavi prodajom opreme za kremiranje.
– Postoje dokumentacija i plan gradnje, sve je obuhvaćeno. Mi imamo i lokaciju, u dogovoru s Općinom Ilidža, u Vlakovu. Ali, to stoji u ladicama i čeka, jer dosadašnje vlade nisu uspjele osigurati finansijska sredstva za gradnju, a to je oko 800.000 KM – kazao je Grizelj.
Grizelj: Završena je dokumentacija
Ideja o gradnji prvog krematorija u našoj zemlji javila se prije skoro deset godina, i to u „Gradskim grobljima“ Visoko, ali ona do danas nije realizirana.
– Namjera je bila napraviti ne samo krematorij nego i objekt za spaljivanje medicinskog i drugih vrsta otpada. Ali, uprkos svim okolišnim dozvolama i napretku tehnologije, nije bilo volje za gradnju jednog takvog objekta – kazao nam je pomoćnik direktora „Gradskih grobalja“ Visoko Kenan Karavdić.
Karavdić: Ideja nije realizirana
I gradske vlasti u Banjoj Luci godinama su najavljivale da će se u tom gradu, na novom groblju u Vrbanji, graditi krematorij, ali, kako kaže direktor banjalučkog „Gradskog groblja“ Nedeljko Milaković, to je preskupa investicija, koja ne bi bila otplaćena u bliskoj budućnosti.
Milaković: Nismo spremni
– Za gradnju krematorija potrebno je najmanje milion maraka. Budući da trenutno ne postoji interesovanje građana za ovakav način opraštanja od svojih najmilijih, toliko novca nismo spremni uložiti – istakao je Milaković.
Podnošenje zahtjeva
Od četiri svjetske monoteističke religije, čiji pripadnici žive u BiH, samo Katolička crkva ne zabranjuje kremiranje.
– S obzirom na to da je u Sarajevu većina stanovništva islamske vjeroispovijesti, pitanje isplativosti gradnje krematorija je upitno, iako on može poslužiti i za spaljivanje patohistološkog otpada. Problem je svakako nedostatak finansija – kazao je direktor sarajevskog preduzeća „Pokop“ Goran Cerić.
Dosadašnja je praksa da stranka zahtjev za kremiranje podnosi „Pokopu“, a preostalu dokumentaciju lično regulira putem ambasade BiH u zemlji u kojoj se vrši kremiranje. Po kompletiranju dokumentacije „Pokop“ preostali posao preuzima na sebe.
U Sarajevu, na groblju Vlakovo, postoji sagrađen rozarij, mjesto za rasipanje pepela, a na groblju Bare nalaze se grobna mjesta za polaganje urni.
Rijetki slučajevi u Bijeljini
Groblje u Bijeljini: Nekoliko ukopa (Foto: G. Bobić)
Na području Bijeljine ne postoji krematorij, ali je na novom gradskom groblju planirana gradnja takvog objekta. Milenko Vićanović, v. d. direktora Javnog komunalnog preduzeća „Gradsko groblje“, kazao nam je da je zabilježeno nekoliko ukopa umrlih koji su kremirani, tačnije urni s pepelom, ali da nije bilo vjerskog obreda.
Mostar: Nema interesa
Ni Mostar nema krematorij, jer za to nema pretjeranog interesa, a i riječ je o skupoj investiciji.
– Mi bismo voljeli da imamo krematorij, jer se na groblju Sutina nalaze parcele za sve vjeroispovijesti, ali i ateiste. Imali smo zahtjeva za ukopavanje urni s pepelom umrlih osoba u grobnice i to smo radili – kazala nam je Vesna Mrgan-Karanović, v. d. direktora „Komosa“, u čijoj je nadležnosti Sutina.
Slična je situacija i u Gradskoj mrtvačnici Bijeli Brijeg.
Izvor: avaz
