“Životinjski i biljni svijet mogao bi do kraja ovog desetljeća doživjeti drastičan pad od čak 67 posto u odnosu na brojnost prije pola stoljeća, što je posljedica ljudskih aktivnosti na Zemlji“, ističe se WWF-ovom „Izvještaju o stanju planeta 2016“. Djelovanje ljudi poražavajuće je za planetu Zemlju. WWF poziva na neophodne promjene društva kada su hrana i gorivo u pitanju.
Prema izvještaju, globalne populacije riba, vodozemaca, gmizavaca, ptica i sisara, manje su za 58 posto u odnosu na 1970. Tako gledano, do 2020. bi se divlji svijet mogao smanjiti za dvije trećine. Tada na snagu stupaju obaveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kao i provedba prvih mjera zaštite okoliša u okviru novog globalnog Plana održivog razvoja. Postizanje međunarodnih ciljeva biološke raznolikosti do 2020. pridonijet će ostvarivanju potrebnih reformi unutar svjetskih sistema za proizvodnju hrane i energije u svrhu opstanka divljih vrsta širom svijeta.
U izvještaju WWF-a koristi se Indeks živućeg planeta Londonskog zoološkog društva (engl. ZoologicalSocietyof London, ZSL) za praćenje trendova u bogatstvu divljih vrsta.
„Izvještaj jasno predočava da divlje vraste ubrzano nestaju. Ukoliko vrste u potpunosti nestanu, ekosistemi će propasti i odnijeti čisti zrak, vodu, hranu, te klimatske uslove koje nam trenutno pružaju. Imamo potrebne alate koji nam mogu pomoći da riješimo pitanje nestanka populacija, stoga se moramo aktivirati i početi koristiti postojeće alate, kako bismo sačuvali živući planet“, izjavio je tijekom održanog predavanja, direktor zaštite okoliša WWF Mediteranskog programa Deni Porej.
„Uprava Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru na čelu s dekanicom prof. dr. sc. Milom Gadžić sa zadovoljstvom se odazvala pozivu na saradnju predstavnika WWF Adria. Predavanje koje smo zajedno realizirali je tek početak saradnje Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i udruženja Dinarica, WWF Adria. Naime, uskoro možemo očekivati nekoliko zajedničkih aktivnosti koje se odnose na održavanje tematskih radionica, naprimjer naslova “Sat za planetu Zemlju“, te gostujućih predavanja. Navedene aktivnosti će studentima itekako pomoći pri usvajanju teorijskih sadržaja različitih kolegija, te stoga pozivam studente da se uključe, usvajaju nova znanja, te da zajedno damo doprinos očuvanju okoliša i naše planete“ navodi doc. dr. sc. Sandra Jelčić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru.
Dodatni dokazi antropocena
Glavne prijetnje vrstama utvrđene u izvještaju izravno su povezane s aktivnostima ljudi, od nestanka staništa do uništavanja i prekomjernog iskorištavanja divljih vrsta. Neizvjesna je budućnost planete u vremenu u kojem čovječanstvo ponajviše utječe na promjene na Zemlji, uključujući moguće šesto masovno izumiranje. Ovo novo razdoblje već nazivamo antropocenom. Shvatimo li zašto ulazimo u ovu novu epohu, moći ćemo pronaći rješenja za povratak ekosistema o kojima ovisimo.
Izvještaj ukazuje na to da proizvodnja hrane potrebna za ispunjavanje potreba rastuće populacije ljudi vodi k uništenju staništa i divljih vrsta. Trenutačno poljoprivreda zauzima oko jedne trećine ukupne površine Zemlje i odgovorna je za gotovo 70% potrošnje vode.
Predlažu se i rješenja za promjenu načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu kako bismo osigurali da se cijeli svijet hrani na održiv način. Izvještaj je usmjeren i na temeljne promjene globalnih energetskih i financijskih sustava neophodne kako bi se ispunile potrebe u pogledu održivosti budućih generacija.
Iskorištavanje planeta do samih granica
„Izvještaj o stanju planeta 2016.“ temelji se na velikom istraživanju o opsegu i utjecaju ljudskih aktivnosti na naš planet. Jedan od tih modela, koji je izradila organizacija Stockholm Resilience Centre, dokazuje da je čovječanstvo prekoračilo četiri od devet planetarnih granica (o klimatskim promjenama, integritet biosfere, promjene korištenja zemljišta i tokova fosfora i dušika), tj. sigurnih pragova najvažnijih procesa sistema na Zemlji kojima se održava život na planetu.
Izvještaj uključuje i istraživanje organizacije Global Footprint Network kojim se pokazuje da čovječanstvo trenutačno troši resurse 1,6 planeta, kako bi osiguralo robu i usluge kojima se služimo svake godine.
„Slatkovodni sistemi izuzetno su osjetljivi na promjene kojima su sve češće izloženi poput izgradnje hidroelektrana, unosa invazivnih vrsta, zagađenja, iskopavanja pijeska i šljunka te neodrživog upravljanja. Zbog toga je i iznimno zahtjevno očuvati slatkovodna staništa, gdje WWF Adria provodi projekt pod nazivom Slatkovodna staništa, kojim zagovaramo održivo i ekološki svjesno upravljanje i korištenje vodnih resursa, s fokusom na hidroelektrane“, navodi Zoran Mateljak, direktor Udruge Dinarica, predstavnik WWF Adria u BiH.
Planiranje budućnosti
U izvještaju WWF-a dokazuje se da moramo promisliti o načinu na koji proizvodimo, konzumiramo, mjerimo uspjeh i cijenimo prirodni okoliš. Kako bismo očuvali okoliš uz gospodarski i društveni razvoj potrebna je hitna sistemska promjena koju će provesti pojedinci, poslovni subjekti i vlade radi prelaska s kratkoročnog i neperspektivnog na vizionarski pristup kojim se poštuju buduće generacije.
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet miliiona pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljinog prirodnog okoliša, te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost, te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje.
