Odustane li se od gradnje Bloka 7, FBiH će vrlo brzo morati uvoziti električnu energiju, što će također utjecati na porast cijene struje u ovom bosanskohercegovačkom entitetu.
Stručnjaci upozoravaju da je gradnja Bloka 7 u Tuzli neophodna, ali ne pod uslovima kako to planiraju federalne vlasti.
Kako stvari sada stoje, Kineska razvojna banka će Elektroprivredi BiH dati kredit za gradnju Bloka 7, i to u vrijednosti od 700 miliona KM. Rok otplate je 15 godina. Novac bi vraćala Elektroprivreda BiH. Sa parama bi Kinezi u BiH poslali i kineske kompanije koje bi gradile ovaj termoblok umjesto domaćih kompanija.
Ovakav ugovor između Elektroprivrede BiH i kineske kompanije China Gezhouba Group Coupan potpisan je u maju ove godine, na Sarajevo Biznis Forumu. Isti dan stručnjaci su ugovor proglasili nepovoljnim. Upozorili su da Elektroprivredi BiH treba partner za gradnju Bloka 7, a ne nepovoljan kredit.
Bivši direktor Elektroprivrede BiH Edhem Bičakčić smatra da je gradnja Bloka 7 na ovakav način preskupa i da treba tražiti druge modele finansiranja izgradnje Bloka 7.
“Gradnja Bloka 7 je neophodna. Zapravo, ovdje bi se radilo o zamjeni postojećih blokova, koji su izgrađeni prije 50-ak godina, i koji su dotrajali. Ne znam mnogo detalja oko ugovora, ali vidim da je ovakav način neprihvatljiv. Preskup. Ako ne bismo mogli vraćati kredit, Blok bi pripao Kinezima“, kaže Bičakčić u komentaru za Patriju.
Još jedan bivši direktor Elektoprivrede BiH, Amer Jerlagić, smatra da ovakav način gradnje Bloka 7 nije dobar. Ako se Blok 7 izgradi kako su to zamislili iz Elektroprivrede BiH i China Gezhouba Group Coupan, smatra Jerlagić, megavat struje proizveden iz Bloka 7 morat će koštati minimalno 56 eura, kako bi proizvodnja bila rentabilna. Poređenja radi, cijena megavata struje na tržištu u BiH trenutno košta između 28 i 33 eura.
“Ko bi kupovao skupu struju od Elektroprivrede BiH? Niko osim građana“, smatra Jerlagić.
Prvi tender za gradnju Bloka 7 raspisan je 2008. godine. Na njega je pristiglo 37 ponuda a najboljom je ocijenjena ponuda njemačke energetske kompanije EnBW, s kojom je Vlada Federacije BiH nakon toga potpisala Protokol o finansiranju i eksploataciji novog energetskog postrojenja u Tuzli.
Protokolom je bilo predviđeno da EnBW finansira izgradnju termobloka, pri čemu bi se proizvedena struja dijelila u omjeru 50:50 posto između EPBiH i EnBW-a.
Nakon što EnBW vratio uložena sredstva, termoblok u Tuzli ostao bi u stoprocentnom vlasništvu EPBiH. Ovaj ugovor nikada nije realiziran, a opet zbog političkih osporavanja. Mediji su pisali kako su gradnju Bloka 7 zaustavili iz SDA, kako bi na taj način srušili tadašnjeg predsjednika S BiH i člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, te njegovog ministra za energetiku Vahida Heću.
Na drugom tenderu za gradnju Bloka 7 iz 2010. godine pobijedila je švicarska energetska kompanija Alpiq. I ovaj tender je poništen.
Za gradnju Bloka 7 proteklih godina interesirale su se i svjetski poznate kompanije iz Japana Hitachi Ltd. i konzorcijum koji predvodi Toshiba Corporation.
No, ubrzo su odustali od ideje da ulažu u Tuzlu, jer su investiciju ocijenili kao neisplativom za njih. Za gradnju Bloka 7 u Tuzli interesirali su se i njemački SIEMENS, Cobra iz Španije, kompanija Cengiz iz Turske, AFAKO S.A. iz Poljske, Hrvatska elektroprivreda… Njihove ponude također su ocijenjene kao nepovoljne.
Gradnja Termolektrane u Tuzli počela je 1959. godine. Prvi blok završen je četiri godine kasnije, 1963. Kompletni radovi na izgradnji Termoelektrane Tuzla završeni su 1978. Novi blok 6 vrijedan 125 miliona maraka izgrađen je 2013. godine. Prethodno su ugašeni Blokovi 1 i 2. Plan je da se do 2027. godine ugase i blokovi 3, 4 i 5, jer su dotrajali, a da se u funkciju do tada pusti savremeni Blok 7. Radovi na izgradnji ovog bloka nisu počeli ni izbliza.
Izvor: Vijesti.ba
