U susret Sarajevo Film Festivalu ili lokalnim izborima, razlog nije poznat, ali istina, pasa lutalica na ulicama Sarajeva je manje.
U jedinom zakonski rješenom azilu, u Prači, potvrdili su nam, u posljednjih šest mjeseci dovedeno je 300 novih pasa. Ostalo je još 50 slobodnih mjesta.
“Riješit ćemo to. Još će se locirati jedno 100 kućica. I udomit ćemo dosta pasa, tako da ćemo moći primiti još 300-400 pasa. Biće i eutanazije, po nalogu ako se ustanovi da je bolestan pas, moći ćemo da ispunimo volju građana“, rekao je Hamdo Alić, koordinator između ministarstva i azila Prača.
Masovna hvatanja tek slijede. Gdje će se smjestiti novi psi, nije poznato. Udruženja za zaštitu životinja sumnjaju da će se raditi o nezakonskim i nehumanim rješenjima.
“Znači mi ovdje imamo situaciju da opravdano smnjamo da se vrši više krivičnih djela, između ostalih koje je mučenje i ubijanje životinja i to iz stava 2. člana 318. krivičnog zakona BiH, radi sticanja materijalne, protuvpravne koristi. Čim se psima ne može ući u trag znači ili su pušteni na nekim lokalitetima, što je opet krivično djelo ili su ubijeni“, kazala je pravnica Dalida Kozlić.
Sumnjaju i da se u sjedištu Higijenskog servisa nalazi dio smještajnih kapaciteta. Međutim u ovaj servis građani, aktivisti, volonteri nemaju pristup.
Namjeravali smo provjeriti u Higijenskom servisu da li ima pasa, no odobrenje da uđemo, od KJKP Rad-a nismo dobili. Ovdje se 2009. nalazila jedina kafilerija za pse. Inače i deponija, za koju borci za prava životinja tvrde da je jedna od deponija za ubijene pse.
Jedan azil nije dovoljan. Potrebe su daleko veće. Uz preventivne mjere. Jedna od njih je formiranje registra vlasničkih životinja – smatraju borci za prava životinja. Ova mjera bi omogućila kažnjavanje vlasnika koji puštaju pse. Za takav čin bi mogli biti kažnjeni sa 10.000 maraka.
Uporedo sa hvatanjem pasa, traju i akcije postavljanja ovakvih natpisa. Vlasnicima životinja nije dozvoljeno izvođenje pasa u parkove, dok se lutalice slobodno kreću. Sačekaju, pa prelaze na zeleno.
Izvor: N1
