Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ocijenio je kako na susretu članova Predsjedništva s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u četvrtak u Berlinu očekuje njenu snažnu podršku Bosni i Hercegovini na evropskom putu.
“Naravno da ćemo promovirati evropski put BiH. Ovo će biti treći susret sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u posljednje dvije godine. Svakog ljeta smo se vidjeli i baš se, što kaže narod, potrefilo svaki put u ramazanu tako da sam redovito postio na tim sastancima. Nisam mogao imati ručkove. Ovaj put imamo radni ručak na koji nas je ona pozvala. Ona je vrlo direktna žena, vrlo konkretna, u zahtjevima, u ponudama, za podršku, za pomoć”, rekao je Izetbegović.
Naglasio je kako je Britansko-njemačka inicijativa, između ostalog, inicirana sa njene strane te da je ta inicijativa dala do sada dobre rezultate. “Nismo uspjeli u ovom času sa adaptacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), ali jeste Reformska agenda u velikoj mjeri realizirana. Tako da će biti ponešto i dobroga, ponešto i lošega od vijesti u odnosu na ono što ćemo ispričati prijatelju BiH, kancelarki Angeli Merkel, u četvrtak”, naveo je Izetbegović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH naglasio je pred Samit NATO-a, koji se u prvoj sedmici jula održava u Varšavi, da što se tiče aktiviranja Akcionog plana za članstvo (MAP) za BiH “do njega neće doći dok ne uknjižimo većinu lokacija”.
“U ovome času u RS-u nijedna lokacija kapriciozno nije uknjižena. Dok tu ne bude pomaka, nema aktiviranja MAP-a. Međutim, važno je da se bilo šta bitno po pitanju NATO-a dešava u BiH. A, bitno je usvojiti smjernice i konačno doći do dokumenta Pregled odbrane. To će biti, mislim, nakon sedam godina stajanja. Neka pojednostavljenja su predviđena, nešto će biti efiksnije organizovana logistika, općenito organizacija Oružanih snaga BiH. Stavit će se veći akcenat na inženjeriju, na ono na što se Oružane snage u civilnom vremenu i bave, a to su vojne misije, naše učešće u vojnim misijama i interoperabilnost sa NATO-om”, navodi Izetbegović.
“Broj vojnika će ostati na ovom nivou koji imamo sada. Broj lokacija će biti sa 63 smanjen na 57, jer imamo problem sa uknjiženjem, ne samo ovaj politički u RS-u, nego imamo čisto tehničke probleme. U FBiH ne uspijevamo ni tu da sve uknjižimo. Uknjižili smo samo 24 za sada. Cilj je 57 i to je zadovoljavajuće, takav imamo odgovor generala da će to biti dovoljno. To su bitni elementi onoga što smo mi usvojili kao smjernice”, naveo je Izetbegović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH u intervjuu je otkrio kako “se boji da su u Banja Luci donesene neke odluke, koje za sada nisu javne “. To, kaže, temelji na tome “kada vidi na koji način se blokira majstorski put NATO-a, put ka EU, kako se stalno proizvode krize u BiH.
“Ko zna šta je pravi plan?”, konstatuje Izetbegović.
Upitan da pojasni u šta sumnja kada su u pitanju “skrivene” odluke iz Banjaluke, Izetbegović kaže: “Neki referendumi su za 2017. zagovarani. EU ima svoje probleme nakon Brexita, neke druge sile sa Istoka jačaju, tako da ne bih sada dalje od ovoga, ne bih preciznije, ali sve ovo me zabrinjava. Bojim se da se igra jedna opasna igra koja nas može ponovno dovesti u konflikte i u BiH i na Balkanu. Ovi napadi na povratnike, kompletan odnos spram drugih strana u BiH iz Banjaluke za mene je zabrinjavajući”, naveo je Izetbegović.
S obzirom na aktuelno političko stanje, odnosno neispunjavanje obaveza BiH spram dogovora sa EU predsjedavajući Predsjedništva BiH ne očekuje sredinom jula na sjednici Vijeća za vanjske poslove EU pozitivan odgovor za BiH kada je u pitanju prihvatanje aplikacije za članstvo BiH u EU i slanje upitnika.
Upitan da prokomentira o kojoj alternativi u RS-u se radi, ukoliko se u jednoj sedmici Savez za promjene suprotstavlja režimu Dodika, a u drugoj sa njim zajednički postiže dogovore oko određenih rješenja Izetbegović navodi da smatra da “moraju dobro razmisliti i odlučiti u kom smjeru idu”: “Moraju se opredijeliti da li će im šef biti Milorad Dodik ili će sami sebi biti šefovi“, konstatovao je Izetbegović, a o popisu je rekao sljedeće:
“Kada je u pitanju popis, ja ne znam šta tu političari mogu uraditi? Dakle, Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH je takav kakav je, popis je podržan od Evropske unije, priznat, pohvaljen, mi tu ne možemo nazad. Eventualno možemo se dogovoriti o tajmingu objavljivanja rezultata. Ono što nam u ovome času treba jeste ukupan broj stanovnika jer je to prvo pitanje u upitniku, ako taj upitnik uopšte preuzmemo. Ovo u vezi nacionalnog sastava, rezidenata, nerezidenata, to nije ni neophodno u ovome času. Na kraju krajeva, i ti rezidenti, ako je nekome osobito interesantno da zna koliko njih zaista u BiH živi, a koliko njih je u ovome času na radu, igraju za neke fudbalske timove u Evropi, studiraju, ili su, pak, izbjeglice i žele da se vrate nazad, a imaju to pravo po kriterijima Eurostata, i to se može razdvojiti da se zna. Međutim, ne mogu se ti ljudi nazvati nerezidentnim. Dakle, recimo naši fudbaleri, naši studenti ili ljudi koji nemaju gdje da se vrate, jer im je neko spalio kuću, a žele, mi njih ne možemo nazvati nerezidentima”, zaključuje Izetbegović.
Navodi da se te kategorije mogu razdvojiti ako je nekome interesantno da vidi te brojke. Mi, kaže Izetbegović, “ne bježimo od toga da se svaki podatak o svakom građaninu BiH zna”. Šta će se promijeniti objavljivanjem popisa stanovništva u BiH: „Ništa bitno.“
Zanimalo nas je kakva nas očekuje 2017. godina, zapravo hoće li se ispuniti obećanje bh. političara da BiH dobije status kandidata u EU. “Isključivo po meni u ovom času zavisi od srpskih političara u BiH. Da li će Dodik konačno promijeniti svoj odnos prema ovoj zemlji i njenim građanima i svoju vladu uputiti na saradnju kada su u pitanju problemi koje sam objasnio da ne žele da riješe ili će krenuti u nekom drugom, vrlo rizičnom smjeru. Ili, pak, od političara koji su mu alternativa, da li će oni formirati, artikulirati jednu politiku koja je drugačija, koja je hrabrija, odgovornija od politike koju im nameće Dodik. Ova zemlja je suvlasništvo triju naroda koji predstavljaju političari iz ta tri naroda, i građana, naravno. I neka se samo jedna od tih komponenti izmakne nešto, cijela stvar stoji na štetu svih “, naveo je Izetbegović.
Do tada, najavio je Izetbegović, “ćemo raditi, dok ne bude političke zrelosti i odluka, na jačanju ekonomije“. I ona u ovome času u BiH, kaže, bez obzira na sve probleme bilježi sasvim znakovit napredak i kada je u pitanju BDP, industrijska proizvodnja, zapošljavanje.
“Moje obećanje od 100.000 radnih mjesta u deset godina su neki čak i ismijavali“, kaže Izetbegović.
Kritiku u javnosti da se radi o nerealnim obećanjima, Izetbegović je pojasnio.
“Što će me kritikovati kada imamo preko 1.000 radnih mjesta u realnom sektoru mjesečno. Ne da se ispunjava tempom kojim sam obećao, nego brže. Kako me onda mogu da kritikuju. To su provjerljive stvari, ne izvlačim ja to iz čibuka, takve podatke. Mogu da provjere koliko je bilo zaposlenih kada je počelo vlada Denisa Zvizdića i Fadila Novalića, koliko ih ima sada, pa ćete vidjeti da je za 15 mjeseci 18.000 novozaposlenih. To su egzaktne stvari. Međutim, to nije dovoljno. Dok vi imate 300-400 hiljada ljudi koji traže posao, pa zaposlite 15 ili 18 hiljada ta stvar se još ne vidi. Vidjet će se za koju godinu. Ja sam kazao da u deset godina trebamo 100.000 radnih mjesta da bi smo stabilizirali budžet i socio-ekonomsko stanje u BiH. Rekao sam, za deset godina, nisam rekao godinu. Ja sam uvjeren da ćemo do kraja ovoga mandata postići pola toga, nešto brže od obećanog”, poručio je Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Izvor: anadolija
