Ljetni solsticij ili suncostaj označava trenutak u kojem Sunce dostiže svoju najveću kutnu udaljenost u odnosu na ekvator. Riječ solsticij dolazi od dvije latinske riječi – sol i sistere. Sol je sunce, a sistere izvedenica glagola stitium koja znači – mirno stajati.
Ljudi na južnoj polutci imaju najduži dan ljeta u prosincu.
Nazivi glavnih ljetnih mjeseci imaju rimske korijene. Juni je dobio ime po Juno, koja je bila supruga Jupitera. Marc Antony je imenovao Juli po Juliju Cezaru, a August je dobio ime po carevu nećaku, Augustusu.
Sigurno ste čuli za izraz “pasja vrućina”. Izraz se zapravo odnosi na tjedne između 3. jula i 11. augusta, kad se sjajna zvijezda Sirius nalazi u zviježđu Veliki pas (Canis Majoris).
U ljetnim mjesecima, francuski Eiffelov toranj može “narasti” za više od 17 cm zbog širenja željeza u vrućim danima.
U Litvi postoji vjerovanje da će rosa s trave na jutro ljetnog solsticija djevojke poljepšati, a stare žene pomladiti.
U starim vremenima ljudi su se ljeti uglavnom kupali goli. Tek od 17. stoljeća, počela se razvijati potreba za kulturnijim oblačenjem za vrijeme kupanja, a prvi su kupaći kostimi izgledali kao prave haljine i odijela.
Brzina cvrčanja cvrčaka mijenja se s temperaturom. Što je temperatura viša, cvrčci brže cvrče, dakle, ljeti postižu rekorde!
U kasno ljeto, 13. septembra 1922., u hladu u libijskoj pustinji, izmjerena je temperatura od preko 57°C, što je dovoljno da se ispeče jaje na kamenu.
Da bi se ljeti rashladili, klokani ližu svoje podlaktice.
Ljetne školske praznike je odredio američki pedagog Horace Mann, 1840. godine. Namjera mu je bila reformirati školski sustav s dodavanjem ljetne pauze i razvijanjem jedinstvene obuke za nastavnike.
