Gotovina u Evropi nije pred ukidanjem, ali njena uloga ubrzano slabi.
Prošla 2025. godina bila je prva u kojoj su Nijemci češće plaćali bezgotovinski nego novčanicama i kovanicama, što je dodatno pokrenulo rasprave o budućnosti fizičkog novca. Ipak, tvrdnje da Evropska unija planira potpuno ukidanje gotovine nisu tačne. Evropska centralna banka (ECB) i dalje podržava njeno korištenje, a u pripremi su i nove serije eurokovanica.
Evropske institucije čak razmatraju pravila kojima bi se osiguralo da trgovci i dalje prihvataju gotovinska plaćanja. Pravi problem nije politička odluka o ukidanju gotovine, nego činjenica da je građani sve manje koriste.
U Njemačkoj i širom Evrope broj bankomata i poslovnica banaka opada, dok građani sve češće plaćaju karticama ili mobilnim telefonima. Ekonomska psihologinja Julia Pitters upozorava da se u raspravama o gotovini zanemaruje njena šira društvena uloga – očuvanje privatnosti i finansijske uključenosti.
Gotovina koriste djeca, starije osobe, građani bez digitalnih vještina i oni bez pristupa bankarskim uslugama. Bezgotovinska plaćanja donose praktičnost, ali i troškove koji se prelijevaju na potrošače, te ostavljaju digitalni trag koji otvara pitanja privatnosti.
Također, zavisnost Evrope od američkih platnih sistema poput Vise i Mastercarda predstavlja rizik u slučaju političkih ili tehničkih problema. Iskustva iz nestanka električne energije u Španiji i Portugalu 2025. godine pokazala su važnost gotovine u kriznim situacijama.
Neke zemlje, poput Švedske, ponovo naglašavaju potrebu očuvanja gotovine. Evropska unija razvija digitalni euro koji se očekuje oko 2029. godine, ali on neće zamijeniti gotovinu već biti njena dopuna.
Najvažnije pitanje nije hoće li gotovina nestati, već koliko će dugo ostati stvarna alternativa digitalnim plaćanjima, jer novac je i pitanje privatnosti, sigurnosti i kontrole nad finansijama.
