Dvanaest državljana Bosne i Hercegovine osumnjičeno je za ratne zločine na teritoriji Ukrajine, ali njihovi identiteti i podaci o boravištu trenutno nisu dostupni javnosti.
Za Detektor su iz Ureda državnog tužioca Ukrajine 14. novembra potvrdili da se radi o osobama za koje su utvrđene osnovane sumnje o učešću u ratnim zločinima.
Zahtjev za informacije o ovim licima upućen je prije više od godinu i po dana bh. vlastima, ali do danas podaci nisu dostavljeni ukrajinskim tužiocima.
“U okviru istrage, u februaru 2024. nadležnim tijelima BiH upućen je zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć, radi pružanja informacija o boravištu 12 osoba na teritoriju BiH, koje su prema istrazi sudjelovale u zločinima u Ukrajini kao pripadnici privatnih vojnih kompanija”, navedeno je u pisanom odgovoru iz Ureda državnog tužioca Ukrajine.
Dodaju da su od bh. vlasti zatraženi i detaljni podaci o ispitivanju ovih osoba, kao i kopije njihovih dokumenata.
Iz ukrajinskog tužilaštva navode da su u oktobru 2024. obaviješteni od Tužilaštva BiH da nije moguće izvršiti zahtjev, jer 12 osoba nije prisutno na prijavljenim adresama prebivališta.
“Do danas nije donesena nikakva odluka u vezi sa ovim građanima. Predistražni postupak je u toku”, poručili su iz Ureda glavnog tužioca Ukrajine.
Prema ranijim saopćenjima EUROPOL-a, državljani BiH su dio grupe od 654 osobe osumnjičene za ratne zločine kao pripadnici ruskih paravojnih kompanija Wagner i Redut. Ostali pripadnici su državljani Ukrajine, Moldavije, Kazahstana, Uzbekistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Azerbejdžana i Armenije.
Vjeruje se da su te osobe počinile ratne zločine, uključujući djela seksualnog nasilja, pogubljenja ratnih zarobljenika i civila. Tokom akcije izvršeno je 70 pretresa kuća u Moldaviji i Ukrajini, zaplijenjeno vatreno i hladno oružje, municija, uniforme, oznake paravojnih organizacija i elektronska oprema.
Imena 280 stranih državljana osumnjičenih za učešće u borbenim operacijama podijeljena su s nadležnim državama, a otkriveni su i detalji obuka plaćenika. Ukrajinsko tužilaštvo nije objavilo imena osumnjičenih bh. građana.
U sklopu akcije uhapšeno je 11 državljana Ukrajine zbog veleizdaje i priključivanja paravojnim organizacijama.
Iz Državnog tužilaštva BiH su za Detektor naveli da nisu bili obaviješteni o samoj akciji niti o bh. građanima povezanima s krivičnim djelima, te da će u koordinaciji s EU institucijama eventualno pružiti asistenciju.
Krivičnim zakonom BiH zabranjeno je učešće na stranim ratištima i pridruživanje stranim vojnim ili paravojnim formacijama, a predviđena kazna je najmanje tri godine zatvora. Organizatori i mobilizatori prema zakonu mogu biti kažnjeni do pet godina zatvora.
Gavrilo Stević je jedina osoba iz BiH do sada optužena za ratovanje u Ukrajini, ali je oslobođen optužbi pred Državnim sudom. Također, sud je ranije izrekao niz presuda za odlazak bh. državljana u Siriju.
