
Britanski javni servis BBC objavio je opsežan tekst povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, ističući kako predstava “Cvijeće Srebrenice” u Sarajevskom ratnom teatru reflektira ne samo tragediju iz 1995. godine, već i duboke podjele koje i danas karakterišu bosanskohercegovačko društvo.
“Tišinu prekida gromoglasan krik. Grupa ljudi pretražuje tlo, jedan pronalazi sat, drugi drži sandalu. Ove scene iz predstave ‘Cvijeće Srebrenice’ boležljivo oslikavaju traumu koja i tri decenije kasnije okreće želudac”, piše BBC, opisujući kako umjetničko djelo prikazuje proces identifikacije žrtava kroz lične predmete – odjeću, satove i druge artefakte pronađene u masovnim grobnicama.
Medij podsjeća da je genocid u Srebrenici, gdje su srpske snage pod komandom Ratka Mladića sistematski ubile oko 8.000 Bošnjaka, predstavlja “najzloglasniji ratni zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata”. Detaljno se osvrću na mehanizam zločina – kako su žene i djeca bili odvojeni od muškaraca, kako su tijela premještana kako bi se prikrio opseg zločina, te kako se i danas nastavlja proces identifikacije posmrtnih ostataka.
Tekst posebno naglašava kontrast između reakcija u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Dok Sarajevska publika toplo prima predstavu, politički lideri RS-a i dalje poriču genocid, unatoč presudama Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala.
“Očekivala sam da ćemo se kao društvo opametiti nakon 30 godina”, izjavila je glumica Selma Alispahić, bivša izbjeglica, ističući kako kontinuirano poricanje istine služi samo onima koji su profitirali od rata.
BBC analizira i aktuelnu političku situaciju, ukazujući na destabilizirajuće poteze Milorada Dodika, koji kroz inicijative poput povlačenja RS-a iz državnih institucija i formiranja “rezervnih policijskih snaga” podsjeća na ratnu retoriku. Visoki predstavnik Christian Schmidt upozorava da ove akcije predstavljaju “opasnu igru sa sjećanjima” i zahtijevaju pojačanu prisutnost međunarodne zajednice.
U paraleli s tim, medij opisuje dirljive prizore komemorativnih aktivnosti – od marševa mira do emotivnih scena u Potočarima gdje su hiljade ljudi dočekale posmrtne ostatke sedam novoidentificiranih žrtava. Mirela Osmanović iz Memorijalnog centra Srebrenica izražava zabrinutost zbog osjećaja nesigurnosti među povratnicima: “Roditelji mi govore da se osjećaju kao 1992. godine”.
Zaključno, BBC ističe kako Dodikova politika “ciklusa napetosti” služi održavanju vlasti, ali istovremeno produbljuje traume i otežava proces pomirenja u zemlji gdje žrtve i dalje čekaju pravdu, a društvo se suočava s opasnošću revizije historije.