Obraćanje člana Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića na sastanku Sjevernoatlantsko vijeće (NAC) i Bosna i Hercegovina.
Poštovana zamjenice generalnog sekretara NATO-a, uvaženi ambasadori, dame i gospodo,
kao član Predsjedništva BiH, želim da iskažem zahvalnost NATO-u za kontinuiranu podršku Bosni i Hercegovini.
Današnji sastanak, na najvišem nivou, još jednom pokazuje da je Bosna i Hercegovina važna za Alijansu i da je veoma važno ubrzati evroatlantski put naše države.
Bosna i Hercegovina i NATO su nerazdvojno povezani.
NATO je uspostavio i očuvao mir u Bosni i Hercegovini. Građani i narodi Bosne i Hercegovine su trajno zahvalni NATO-u.
Dejtonskim mirovnim sporazumom, Aneks 1-A, jasno je propisana uloga NATO-a. Prema ovom međunarodnom sporazumu, NATO ima mandat i dužnost, kada je to potrebno, uspostaviti svoje snage s ciljem zaštite mira i države Bosne i Hercegovine. Nijedna država izvan Alijanse nema takve čvrste veze s NATO-om kao Bosna i Hercegovina.
Za Bosnu i Hercegovinu su posebno važni stavovi s posljednjih samita NATO-a u Madridu (2022), Viljnusu (2023), Vašingtonu (2024).
Od izuzetnog je značaja pristup Alijanse koji podrazumijeva da se sigurnost Bosne Hercegovine inkorporira u sigurnost NATO-a, kao i važnost zajedničkog djelovanja na snaženju odbrambenih sposobnosti Bosne i Hercegovine.
Posebno pozdravljamo odluku NATO-a da razvije novi paket izgradnje odbrambenih kapaciteta (DCB) za Bosnu i Hercegovinu. Paket uključuje projekte koji su veoma važni za jačanje odbrambenih sposobnosti, otpornosti i interoperabilnosti sa NATO-om.
Državni organi Bosne i Hercegovine jednoglasno su definirali pravni okvir i opredijelili se za članstvo naše države u NATO-u.
Naša država je usvojila sve ključne zakonske, strateške i druge dokumente u oblasti odbrane i sigurnosti. O tome, između ostalog, svjedoče sljedeći akti:
- Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine;
- Pregled odbrane Bosne i Hercegovine;
- Odbrambena politika Bosne i Hercegovine;
- Sigurnosna politika Bosne i Hercegovine;
- Izjave Predsjedništva BiH o opredjeljenju za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO;
- Rezolucija Parlamentarne skupštine BiH, u kojoj se jasno kaže da je cilj postati članicom NATO-a.
Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, član 84., jasno propisuje: „Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a“.
Ako neko unutar Bosne i Hercegovine želi da promijeni usvojene zakone i strateške dokumente, može to pokušati da učini samo u skladu s legalnom procedurom i na način kako su ovi akti i usvojeni.
Sve dok ne budu promijenjeni navedeni zakoni i dokumenti, oni moraju biti provođeni i obavezujući su za sve. Podsjećam, njih su jednoglasno usvojili državni organi i to glasovima i Bošnjaka, i Srba, i Hrvata, i Ostalih.
Na putu prema punopravnom članstvu u NATO-u, Bosna i Hercegovina je postigla konkretne rezultate.
Između ostalog, državni organi vlasti su:
- usvojili pet godišnjih programa reformi Bosne i Hercegovine, koji su dostavljeni u Brisel, a šesti je u pripremi;
- usaglasili s NATO-om Individualni prilagođeni partnerski program za period 2025. – 2028;
- usvojili više od 70 odluka iz oblasti odbrane na sjednicama Predsjedništva BiH u posljednje dvije godine;
- deklarirali i evaluirali Bataljonsku borbenu grupu lake pješadije OSBiH, koja je uspješno ocijenjena od NATO-a;
- realizirali važnu posjetu NAC-a Bosni i Hercegovini u 2024;
- kao domaćini uspješno organizirali NATO partnerski 360 simpozij 2024;
- izdvojili veća sredstva za odbranu u ovom mandatu;
- usvojili novu strukturu generalskog kora, nakon dvije godine blokade;
- imenovali nove generale u Oružanim snagama BiH;
- odobrili na sjednicama Predsjedništva BiH učešće Oružanih snaga BiH (OSBiH) u misijama i operacijama podrške miru (Etiopija i Eritreja, Irak, Afganistan, Kongo, Mali, Centralnoafrička Republika), čime dajemo doprinos kolektivnoj sigurnosti;
- omogućili participiranje pripadnika OSBiH u strukturama NATO-a;
- i osigurali da je Bosna i Hercegovina, po prvi put, pozvana da kontribuira u NATO snagama za odgovor, tj. snagama visoke spremnosti, koje su sposobne da se brzo rasporede u kratkom roku.
Dame i gospodo,
postignuti rezultati bili bi bolji da nije bilo destruktivnog djelovanja proruskih političara u Bosni i Hercegovini.
Nažalost, rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska (RS) je početkom marta ove godine brutalno napalo ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Ne zaboravimo, rukovodstvo ovog entiteta već godinama podriva Dejtonski mirovni sporazum i otvoreno radi protiv evroatlantskih intergracija Bosne i Hercegovine.
Nadležne pravosudne institucije Bosne i Hercegovine (Ustavni sud BiH, Tužilaštvo BiH i Sud BiH) su, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, usvojile odgovarajuće mjere i odluke kojima su nelegalni akti bh. entiteta RS stavljeni van pravne snage.
Podsjećam, Milorad Dodik je prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog napada na ustavni poredak države.
Zbog negiranja sudskih odluka i nastavka antiustavnog djelovanja, Sud BiH je, u skladu s zakonom, raspisao centralnu potjernicu za Miloradom Dodikom, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem.
Imajući u vidu ove činjenice, navedeni čelnici bh. entiteta RS više nisu relevantni sagovornici, oni su predmet pravosuđa.
Zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja mira, od strane predsjednika bh. entiteta RS i njegovih najbližih saradnika, uvedene su opravdane sankcije Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije, a antidejtonsku politiku osudile su gotovo sve članice NATO-a i cijeli demokratski svijet.
Dame i gospodo,
postoje brojni zajednički interesi Bosne i Hercegovine i NATO-a da naša država što prije postane članica Alijanse.
Između ostalog, navest ću sljedeće razloge:
NATO i EU put Bosne i Hercegovine su komplementarni. Evidentno je da progres na NATO putu istovremeno približava Bosnu i Hercegovinu članstvu u EU.
Sigurnosni i vojni razlozi ogledaju se u činjenici da bi bilo puno efikasnije integrirati Bosnu i Hercegovinu u NATO, nego raspoređivati NATO snage da uspostavljaju mir i sigurnost u državi i regiji.
Članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u je najbolje rješenje u smislu osiguranja kvalitetnog sigurnosnog okruženja.
Članstvo u NATO-u je bitno i zbog političkih razloga. Bosna i Hercegovina bi kao članica NATO-a učvrstila svoj demokratski put i razvoj.
Ulazak u NATO bi ojačao regionalnu saradnju, jer dobrosusjedski odnosi pridonose smanjenju sigurnosnih prijetnji.
Članstvo u NATO-u stvara pretpostavke za ekonomsku stabilnost i rast stranih ulaganja.
Kao jedan od članova Predsjedništva BiH, iskazujem svoju punu opredijeljenost za dinamiziranje reformskih procesa i preuzimanje odgovornosti, u skladu s nadležnostima.
To, između ostalog, podrazumijeva: dosljedno poštivanje Ustava i zakona Bosne i Hercegovine, snaženje efikasnosti državnih institucija, poštivanje odluka pravosudnih institucija, efikasniju realizaciju Programa reformi BiH i povećanje izdvajanja za odbranu.
Na kraju, imam i nekoliko konkretnih prijedloga.
Smatram da je izuzetno važno da NATO proaktivno djeluje u Bosni i Hercegovini, uključujući i mjere odvraćanja.
Veoma je važno osigurati dugoročno prisustvo NATO snaga u vojnim bazama u Bosni i Hercegovini. To bi bila najbolja prevencija narušavanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i regiji.
U slučaju da se u Vijeću sigurnosti UN-a uloži veto i spriječi produženje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, nužno je imati spreman odgovor NATO-a, u skladu s Aneksom 1-A, Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini mogao bi imati katastrofalne posljedice.
Bosnu i Hercegovinu treba još čvršće institucionalno inkorporirati u sigurnosni okvir Alijanse. To podrazumijeva pojačano prisustvo NATO-a u Bosni i Hercegovini, usvajanje strateškog koncepta kojim se pojačavaju sigurnosne garancije za Bosnu i Hercegovinu, te razvijanje konkretnih planova političkog i vojnog djelovanja u kriznim situacijama.
Predlažem usvajanje zajedničke mape djelovanja, s ciljem da Bosna i Hercegovina bude što prije pozvana u članstvo NATO-a.
I na kraju predlažem da ovakav sastanak, u formatu NAC i Bosna i Hercegovina, bude održavan najmanje jednom godišnje.
