U posljednjih 18 godina Bosna i Hercegovina po osnovu akcize i putarine na naftu, prikupila je 15,5 milijardi KM.
Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH najviše novca po ovoj osnovi prikupljeno je u 2021. godini i to 1,187 milijuna KM. Po osnovi akcize od 2006. do 2023. godine ukupno je prikupljeno 8,4 milijarde KM, a po osnovi putarine i namjenske putarine koja se koristi za izgradnju autoputeva prikupljeno je 7,1 milijarda KM.
Inače, osim akcize na naftu i naftne derivate, na svaku litru nafte plaća se putarina koja iznosi 0,15 KM i posebna namjenska putarina koja je uvedena od srpnja 2009. godine. Tada je ta putarina iznosila 0,10 KM, ali je od 1. veljače 2018. godine povećana za još 0,15 KM, a trenutno iznosi 0,25 KM.
Iznos akcize na naftu i naftne derivate, zavisno od vrste goriva kreće se između 0,30 do 0,45 KM.
Podsjećanja radi u 2018. godini izmijenjen je Zakon o akcizama, a među najvećim zagovornicima izmjene tog zakona bio je Lars Gunar Vigemark, tadašnji šef Delegacije EU u BiH. Zajedno s domaćim političarima, Vigemark je tada obećao intenzivniju gradnju autoputeva u Bosni i Hercegovini što se naravno nije dogodilo. Kasnije, brojni stručnjaci ali i političari pitali su se gdje je otišao novac, da li je potrošen namjenski ili je ipak nestao u budžetima raznih razina vlasti.
Primjera radi, na osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva, samo je Republika Srpska prihodovala 1,2 milijarde KM, a od tada do danas izgrađen je autoput od Banjluke do Gradiške u dužini od 34 kilometra, i od Banjaluke do Doboja u dužini od 72 kilometra. s tim da su u toku radovi na još nekim dionicima, ali oni nisu završeni.
Slična situacija je iu Federaciji BiH gdje je od 2009. do 2023. godine samo po osnovi namjenske putarine prikupljeno 1,8 milijardi KM, a izgrađeno je do sada 126,5 kilometara autoputeva.
Na ove iznose u Republici Srpskoj i Federaciji BiH treba dodati i “običnu” putarinu na temelju koje je u posljednjih 14 godina prikupljeno 3,6 milijardi KM.
