Najveći izvozni adut Bosne i Hercegovine i dalje je struja, a kada je riječ o uvozu u ovu državu, prednjače sirova nafta i naftna ulja.
Zanimljivo je da su se u top pet proizvoda koji nam dolaze iz inostranstva, na visokom trećem mjestu našli lijekovi, čiji je uvoz pretprošle godine iznosio vrtoglavih 300,3 miliona maraka.
Ovi podaci saopšteni su u publikaciji Agencije za statistiku BiH, pod nazivom “Bosna i Hercegovina u brojevima 2015”.
Iako i u BiH postoje postrojenja iz oblasti farmaceutske industrije, velike svote, očigledno je, “ispare” i na kupovinu stranih lijekova. Potrošnja je, logično, ogromna, što pokazuju i zvanični podaci.
“U prošloj godini propisano je oko 6,5 miliona recepata za lijekove koji se nalaze na listi lijekova FZO RS koji se izdaju na recept. Najpropisivaniji su lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sistem, te oni koji djeluju na probavni sistem i metabolizam, zatim za nervni sistem i tako dalje”, potvrdili su nam iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
Dakle, ovdje je riječ o lijekovima koji se u RS izdaju na ljekarski recept i svota je na državnom nivou mnogo veća, a kad tome dodamo i one koje na svoju ruku kupujemo u apotekama, zaključuje se da ih, uslovno rečeno, trošimo kao da su bomboni.
Logično, to što dajemo ogromne svote novca za lijekove iz inostranstva, a koji su u nekim slučajevima i višestruko skuplji nego što koštaju u zemljama u regiji, ostavlja prostor da se pozamašne svote novca slijevaju u privatne džepove.
Podsjetimo, “Nezavisne” su serijom tekstova upozorile da prije svega pacijenti već godinama čekaju usvajanje pravilnika o načinu kontrole i načinu oblikovanja cijena lijekova kojim bi se one znatno smanjile, a što bi napravilo uštedu od oko 56 miliona evra na godišnjem nivou.
Znači, oko 300 miliona godišnje nam izađe iz države kada je riječ o lijekovima, ali se, ipak, možemo pohvaliti i nekim izvoznim adutima. Naime, u spomenutoj publikaciji navedeni su i neki optimistični podaci, poput toga da smo 2014. godine izvezli struju vrijednu blizu 443 miliona maraka.
U top pet bh. izvoznih proizvoda izdvojili su se i dijelovi za auto-sjedišta, uglavnom presvlake, a potom legure aluminijuma, željezne i čelične šipke, te, što je takođe zanimljivo, ženska obuća.
Ipak, komentarišući optimistične podatke o izvozu cipela, čizama i sličnih proizvoda, Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS, podvlači da je zapravo riječ o lon-proizvodnji.
“Znači, neko je sa Zapada rekao: ‘Evo vam repromaterijal, napravite model, spakujte ga u kutiju i prikačite cijenu koju vam ja dam i mi imamo tržište, te ćemo proizvod prodati’. Za zapadnu Evropu ovdje je prihvatljiva cijena rada i električne energije”, pojasnio je Ružičić.
Dakle, kada je o izvozu riječ – medalja koju osvajamo ima dvije strane, ali kada govorimo o uvozu – tu je situacija jasna kao dan, što pokazuje i slučaj sa lijekovima.
Izvor: nezavisne
