Strah od neprihvatanja, ponižavanje, ismijavanje, marginalizacija, prijetnje pa čak i nasilje, samo su neki od izazova s kojima se u svakodnevnom životu susreću transrodne osobe širom svijeta.
Transrodne osobe su osobe čiji se rodni identitet razlikuje od spola u kojem su rođeni_e, a 31.03. se obilježava Međunarodni dan vidljivosti transrodnih osoba.
Strah od neprihvatanja, ponižavanje, ismijavanje, marginalizacija, prijetnje pa čak i nasilje, samo su neki od izazova s kojima se u svakodnevnom životu susreću transrodne osobe širom svijeta.
Život transrodnih osoba
Sa aktivistkinjom Lejlom Huremović smo pričali o stigmatizaciji i diskriminaciji koju proživljavaju transrodne osobe i o situaciji „na terenu“ sa kojom se ona imala priliku susresti kroz svoj aktivistički rad.
„Kada govorimo o trans pravima u BiH, čini mi se da su oni negdje uvijek na još većoj margini nego što su to prava lezbejki, gejeva, jer nekako i zakonski kada gledamo, zaštita cijele LGBTIQ zajednice postoji u kontekstu zakona o zabrani diskriminacije, ali u nekim dodatnim pravnim segmentima trans osobe bivaju zaista još više pogođene, odnosno nezaštićene. U praski, u stvarnom životu, u realnom životu, u svakodnevnici je to još više izraženo jer većina trans osoba nema mogućnost zapravo da živi autentičan svoj život.“
Pravni i zdravstveni apsekti
Delila Hasanbegović iz Sarajevskog otvorenog centra rekla nam je kako su i pravni i zdravstveni aspekti života transrodnih osoba znatno otežani – „Položaj i ljudska prava transrodnih osoba očituje se nekako u dva domena. Prvi jeste zdravstvena zaštita, a drugi pravno prepoznavanje rodnog identiteta. Što se tiče pravnog prepoznavanja roda i postupka upisa promijene spola u matične knjige i lične dokumente, još uvijek nije jasno iz svih pravnih propisa u Bosni i Hercegovini da li se za takav upis zahtjeva prolazak potpune medicinske prilagodbe spola ili djelimične. Takođe, čitav postupak koji se vodi za promjenu oznake je neefikasan, nedorečen i potencijalo degradirajući za transrodne osobe.“
Delila dodaje i kako naše zdravstvene ustanove nemaju edukovane kadrove i doktore, endokrinologe koji bi mogli pratiti tranziciju osobe ili plastične hirurge koji bi mogli vršiti operacije, te tako transrodne osobe po zdravstvenu pomoć odlaze u inostranstvo, najčešće u Srbiju ili Hrvatsku, a država im ne pokriva te troškove.
Međutim nije sve tako crno, institucije su iskazale zainteresovanost za ovu temu i rješavanje ovih problema a Sarajevski otvoreni centar je ostvario saradnju sa online platformom za stručna usavršavanja doktora u BiH (e-medikacija). Producirali su jednu edukaciju na temu prilagodbe spola za sve doktore u državi i dostupna je na toj platformi.
GRID ZAGRLJAJ
Iz svega lošeg, rodilo se nešto dobro, tako je diskriminacija i teška situacija LGBTIQ zajednice u našoj državi okupila sve one koji prolaze kroz iste probleme i prepreke te je tako nastao GRID Zagrljaj, odnosno grupa roditelja i LGBTIQ djece. U ovoj grupi roditelji i djeca dijele svoja iskustva, razgovaraju i međusobno se pomažu, ali i šire pozitivne i prihvatajuće poruke.
„Ja bih rekla da je GRID Zagrljaj je jedna od rijetkih svjetlih tačaka u Bosni i Hercegovini u kontekstu i aktivizma i života i podrške koju LGBTIQ osobe dobijaju. To je grupa roditelja koja zapravo bezuslovno podržavaju svoju LGBTIQ djecu i negdje pokušavaju ne samo podržavati svoju djecu, nego širiti tu grupu podrške i pružati podršku svim LGBTIQ osobama, naručito onima koji nažalost nemaju tako otvorene roditelje da ih podržavaju.“ – dodaje Lejla Huremović.
„Ja kao majka trans muškarca želim zaista, da dođe vrijeme da svi žive onako kako se osjećaju, bez straha, bez predrasuda, mislim da ova naša grupa GRID Zagrljaj je dosta pomogla meni, mojoj porodici, a jako puno može pomoći svima koji nam se priključe, tako da evo pozivam i djecu i roditelje da se jave, da pokušamo na neki način pružiti prvo ljubav i sigurnost a onda i neku pomoć.“ – rekla je Majda Sarzinski, mama transrodnog muškarca.
