Taste Atlas predstavio je listu 10 najgore ocijenjenih bosanskohercegovačkih jela, a prva tri mjesta zauzimaju buranija, kadaif te popara.
Taste Atlas je vodič za tradicionalnu hranu koji spaja autentične recepte, recenzije kritičara hrane i istraživačke članke o popularnim sastojcima i jelima.
Prije nekoliko dana predstavili su listu od 10 najgore ocijenjenih bosanskih jela, a na prvom mjestu našla se buranija. Također, na listi su i neka iznenađujuća jela poput hurmašica i Begove čorbe.
U nastavku donosimo cjelokupnu listu i opise Taste Atlasa za hranu koju su uvrstili na spisak.
10. Japrak
Iako vjerovatno vuče porijeklo iz turske kuhinje, tradicionalni hercegovački japrak je autentično jelo koje se sastoji od punjenja od mljevenog mesa koji se umotava u blanširane listove raštike, lokalne sorte lisnatog kupusa.
Nadjev se najčešće priprema od mljevene junetine ili teletine koja se pomiješa s rižom, solju i biberom. Ovi mali punjeni listovi polako se kuhaju satima, povremeno uz dimljeno meso. Osim tradicionalne verzije, neke sorte kupus zamjenjuju lišćem vinove loze, dodaju paradajz ili začinjavaju metvicom.
9. Hurmašica
Hurmašica je bosanska poslastica koja se priprema tako što se tijesto od maslaca, jaja, šećera i brašna ulije u šećerni sirup s okusom limuna. Kao i mnoga druga bosanska jela, i ova poslastica dolazi iz Turske, gdje joj je srodnik gotovo identična kalburabastı.
Prepoznatljiv dizajn vrha kolačića postiže se nabijanjem tijesta na rende, a sastojci se mogu modificirati tako da sadrže sušeni kokos ili orahe. Ova poslastica peče se tokom cijele godine, iako se tradicionalno priprema za važne vjerske praznike.
8. Tufahija
Tufahija je poslastica od jabuka koje se kuhaju u vodi i šećeru, punjene kremom od badema ili oraha, zatim se kratko zapeku i preliju šećernim sirupom. Porijeklo slatkiša je perzijsko – u Bosnu je stigla s Osmanlijama koji su u prošlosti vladali zemljom.
Ova osvježavajuća poslastica tradicionalno se konzumira ohlađena, servirana u velikoj čaši i ukrašena šlagom i višnjom na vrhu.
7. Bosanski lonac
Bosanski lonac je tradicionalno, ukusno varivo koje se sastoji od slojeva velikih i krupnih komada mesa i povrća koji se preliveni vodom lagano krčkaju u velikom loncu. Zbog veličine mesa (najčešće janjetina, teletina i junetina) i povrća (kupus, krumpir, mrkva, rajčica), potrebno je oko četiri sata ili više da se jelo pravilno skuha.
Začine treba svesti na minimum kako bi meso i povrće začinilo jelo vlastitim sokovima i aromama. Tradicionalna glinena posuda (lonac) u kojoj se kuha gulaš toliko je važan dio jela da je cijelo jelo po njemu dobilo ime.
6. Begova čorba
Begova čorba je bosanska kokošija supa koja se tradicionalno služi kao toplo predjelo. Glavni sastojci su piletina i bamija, za koju kažu da djeluje kao afrodizijak, no sadrži i razno korjenasto povrće te se zgušnjava kiselim vrhnjem i jajima.
Obično se priprema za državne praznike i svečane prilike, ali je također i neizostavni dio ponude tradicionalnih bosanskih restorana.
5. Sutlijaš
Sutlijaš je popularna bosanska poslastica koja se sastoji od samo tri glavna sastojka: riže, mlijeka i šećera kuhanih zajedno u istom loncu. Ovaj ukusni puding od riže vrlo je sličan turskom sütlaçu koji je u Bosnu donesen za vrijeme vladavine Osmanskog carstva.
Slatko jelo možete konzumirati toplo ili hladno, a preporučljivo je posuti ga cimetom, vanilijom ili naribanom čokoladom.
4. Sogan dolma
Iako naziv potiče od turskog soğan dolması, što u prijevodu znači punjeni luk, ovo jelo je dio tradicionalne bosanske kuhinje. Sastoji se od blanširanih glavica luka i punjenja aromatičnom kombinacijom mljevenog mesa, raznih začina te (po želji) luka i naribane mrkve.
Punjene lukovice se slažu u slojeve i polako kuhaju, obično u maloj količini vode. Završni dodatak je sloj kiselog vrhnja ili mješavine brašna i paprike, obično obilato namazan odozgo. Sogan dolma je bosanski klasik, jede se u cijeloj zemlji, iako se tipično vezuje za južne krajeve.
3. Popara
Popara, balkanska verzija pirea od hljeba, staro je jelo koje je jako cijenjeno kao brzo i jednostavno rješenje za iskoristiti ostatke hljeba i pritom nahraniti cijelu porodicu. Budući da se jede u mnogim zemljama regije, postoji mnogo različitih načina njegove pripreme.
Dva ključna sastojka su hljeb, narezan na kockice ili natrgan na manje komade, i tekućina, najčešće mlijeko, voda ili čaj, koja se koristi za miješanje hljeba u meku masu. Tekućina se obično miješa s maslacem, biljnim uljem ili mašću kako bi se dobio obilniji obrok.
2. Kadaif
Ovaj bosanski desert spaja usitnjeno tijesto i bogati fil od oraha, koji se obično sastoji od nasjeckanih oraha. Iako postoje rolane varijante, kadaif je obično slojevit, s punjenjem od orašastih plodova smještenim između dva sloja končanog tijesta premazanog maslacem.
Kada se ispeče, desert se prelije gustim sirupom s okusom limuna koji se povremeno obogaćuje cimetom ili klinčićima. Kadaif vuče korijene iz turske kulinarske tradicije, ali je prepoznat kao prepoznatljiva bosanska slastica. Uživa se u raznim prigodnim prilikama, a najbolje se spaja s jakom bosanskom kafom.
1. Buranija
Buranija je ukusno bosansko varivo koje se sastoji od graha romano (vrsta mahune) i komadića teletine kao glavnih sastojaka. Varivo je obično začinjeno solju, paprikom, biberom i lovorom, s dodatnim sastojcima poput crvenog luka, bijelog luka, mrkve ili krompira.
Krčka se nekoliko sati dok se svi sastojci ne sjedine, a meso omekša, no buranija se može pripremiti i bez mesa u vegetarijanskoj verziji jela.