Bosna i Hercegovina nekada je imala tri jake fabrike duhana, onu u Mostaru, Banjoj Luci i u Sarajevu. Uskoro neće imati nijednu.
Naime, Fabrika duhana Mostar davno je ugašena, isto se prije nekoliko godina desilo i sa fabrikom u Banjoj Luci, a od 1. aprila će i fabrika u Sarajevu staviti ključ u bravu. Tada se, kako je najavljeno iz Sindikata radnika zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj idnustriji u BiH (PPDIVUT), pokreće postupak likvidacije.
Nije ovo prvi gigant, još iz vremena Jugoslavije, koji je ugašen, ali se ne može oteti dojmu da je nevjerovatno da u vremenu i društvu u kojem ogroman broj građana konzumira duhanske proizvode, fabrika, koja je bila lider u proizvodnji cigareta, dočekala svoj kraj.
Kako je sve počelo
Međutim, nije se to desilo odjednom. Kraj kakav je Fabrika duhana Sarajevo sada dočekala spremao se postepeno godinama unazad. Radnici za sve najviše krive Federalnu vladu, sve njene sazive u posljednjih 10-15 godina, ističući kako je propast počela kada je politika počela “zavlačiti svoje ruke u finansije fabrike”. Osim politike, važnu ulogu je odigrao i rast akciza na duhan i duhanske proizvode, zbog čega se veliki dio građana okrenuo crnom tržištu, ali i trošenje novca fabrike na, kako su radnici isticali “kojekakve investicije”.
Konkretniji pokazatelj početka propasti FDS-a bio je kada je Vlada Federacije BiH odlučila da proda svoj udio. Austrijski CID Adriatic Investments GmbH, koji je sarađivao sa British American Tobaccoom (BAT), kupio je u septembru 2016. godine 39,9 posto dionica Fabrike duhana Sarajevo koje su pripadale Vladi Federacije BiH i to za 42,7 miliona KM.
Nakon toga dolazi do odvajanja duhanskog od neduhanskog dijela poslovanja, prodaje brandova i odvajanja lanca kioska Tobacco Press koji su pripojeni firmi iNovine. Početkom 2018. godine osniva se firma FDS d.o.o., s ciljem da se bavi isključivo duhanskim biznisom. Nakon toga dio firme, to jeste FDS d.d., koji je ostavljen da se bavi neduhanskim biznisom, mijenja ime u Badeco Adria i pod tim imenom počinje poslovati od početka decembra 2018. godine. Badeco je od FDS-a naslijedio vlasništvo u nekoliko banaka, fondova i kompanija, ali je većinu toga prodao.
Badeco je prodao udio od 73,2 posto dionica Vakufske banke Sarajevo i oko 9 posto dionica Privredne banke Sarajevo. 2019. godine Badeco je prodao svoj udio u fondu Bonus (oko 25 posto dionica), koji je u to vrijeme bio drugi najveći dioničar vodeće domaće kompanije iz namjenske industrije Igman Konjic. S druge strane, Badeco je krenuo i s novim investicijama, odnosno preuzeo je imovinu i poslovanje sarajevske pekarske industrije Aspek (sada Fine Food). Ova pekarska proizvodnja i prodaja sada je osnovni biznis firme Badeco Adria.
Od giganta ni slovo nije ostalo
Godinama već Fabrika duhana Sarajevo ne važi za giganta, niti za jaku kompaniju kakva je nekada bila, a pojedini radnici predvidjeli su njenu propast te su još prije nekoliko godina napustili FDS.
Međutim, od onih koji su bili ostali, prije dvije godine, određeni broj dobio je otkaz. Nakon toga tužili su FDS i još uvijek su na sudu gdje traže da im se izmire dugovanja. Određeni broj radnika koji je još uvijek u fabrici, također će završiti na biroima za zapošljavanje od 1. aprila, kao i stotine i hiljade radnika i porodica koje su u 142 godine, koliko je FDS poslovao, radile i živjele od uzgoja duhana, ali i same proizvodnje.
Ostaje i pitanje šta će biti sa preostalom imovinom FDS-a, kao i sa zgradom u Sarajevu. Mehmed Avdagić, predsjednik PPDIVUT-a, još prošle godine kazao je kako je vrlo je moguće da na ovoj atraktivnoj lokaciji u sarajevskom naselju Pofalići budu izgrađene stambene zgrade.
To svakako i jeste jedino što se u našoj zemlji gradi posljednjih godina jer očito naša vlast smatra kako nam ne trebaju fabrike, pa se za njihov spas i ne bore, već im je glavni cilj sagraditi što veći broj stambenih zgrada. A to ko će u njima u godinama koje slijede živjeti, izgleda, nije baš velika briga ove države.
