Ekonomija BiH raste, ali građani osjećaju pritisak cijena: Inflacija u septembru dostigla 6 posto

Ekonomija Bosne i Hercegovine nastavila je rasti tokom 2026. godine, prvenstveno zahvaljujući potrošnji građana, rastu plaća i kreditiranja. Međutim, dok trgovina i uslužne djelatnosti bilježe pozitivne rezultate, industrijska proizvodnja slabi, trgovinski deficit raste, a inflacija nastavlja opterećivati kućne budžete. Prema analizi Raiffeisen banke, godišnja inflacija u septembru dostigla je 6 posto, dok se za cijelu godinu očekuje ekonomski rast od 2,3 posto.

Bosanskohercegovačka ekonomija u 2026. godini pokazuje umjeren rast, ali i značajne razlike između pojedinih privrednih sektora. Dok rastu potrošnja, trgovina i usluge, industrija bilježi slabije rezultate, a povećanje cijena energenata i stanovanja nastavlja stvarati pritisak na građane.

Pokazuju to podaci iz najnovije analize ekonomskih kretanja koju je objavila Raiffeisen banka u Bosni i Hercegovini.

Prema toj analizi, realni bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu povećan je za 2,3 posto, dok je u drugom kvartalu rast iznosio 2,4 posto.

Ukupan ekonomski rast u prvih šest mjeseci 2026. godine dostigao je 2,3 posto na godišnjem nivou.

Potrošnja građana glavni pokretač ekonomije

Najveći doprinos ekonomskom rastu dala je privatna potrošnja, koja je u prvom polugodištu porasla za tri posto.

Potrošnja domaćinstava učestvovala je sa 68,9 posto u ukupnom BDP-u, što pokazuje koliko je domaća kupovna aktivnost važna za ekonomiju Bosne i Hercegovine.

Na povećanu potrošnju utjecali su rast plaća, kreditiranja i novčanih doznaka iz inostranstva.

Prema podacima iz analize, prosječne plaće porasle su za približno sedam posto, krediti stanovništvu povećani su za 13,4 posto, dok je priliv doznaka bio veći za 7,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

To znači da su domaćinstva raspolagala većim novčanim sredstvima, ali je dio njihove povećane kupovne aktivnosti bio podržan i dodatnim zaduživanjem.

Inflacija u septembru dostigla šest posto

Jedan od najvećih izazova za građane ostaje rast cijena.

Godišnja inflacija u septembru 2026. godine iznosila je šest posto, pri čemu su najveći pritisci zabilježeni u energetskom sektoru i troškovima stanovanja.

Prema analizi Raiffeisen banke:

• Cijene goriva porasle su za 27,6 posto.
• Cijene električne energije i plina povećane su za 14,3 posto.
• Troškovi vodosnabdijevanja porasli su za 9,6 posto.
• Ukupni troškovi stanovanja povećani su za 12,7 posto.

Rast cijena zabilježen je i u pojedinim uslužnim djelatnostima, uključujući zdravstvo, ugostiteljstvo i rekreaciju.

S druge strane, cijene hrane u septembru bile su za 0,1 posto niže nego u istom mjesecu prethodne godine, što je djelimično ublažilo ukupni inflatorni pritisak.

Prosječna inflacija od januara do septembra iznosila je 4,8 posto.

Analitičari Raiffeisen banke procjenjuju da bi prosječna inflacija za cijelu 2026. godinu mogla iznositi 4,7 posto, uz rizike povezane prvenstveno s kretanjem cijena nafte i plina.

Industrija bilježi pad, trgovina i IT sektor rastu

Dok domaća potrošnja podržava ekonomski rast, industrijski sektor suočava se s poteškoćama.

U prvih šest mjeseci 2026. godine prerađivačka industrija zabilježila je pad aktivnosti od 2,7 posto, dok je proizvodnja električne energije smanjena za 4,8 posto.

Istovremeno, pojedine uslužne djelatnosti ostvarile su pozitivne rezultate.

Trgovina je u prvom polugodištu porasla za 6,3 posto, IT sektor za četiri posto, a ugostiteljstvo i smještaj za 7,6 posto.

Rast od četiri posto zabilježen je i u zdravstvu.

Ovi podaci ukazuju na postepeno jačanje značaja uslužnih djelatnosti u ekonomiji Bosne i Hercegovine.

„Prvo polugodište 2026. godine potvrdilo je da je privatna potrošnja glavni oslonac rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, dok trgovina, IT i druge uslužne djelatnosti sve više oblikuju njenu strukturu“, istakli su analitičari Raiffeisen banke.

Trgovinski deficit dostigao 9,3 milijarde KM

Jedan od izraženijih ekonomskih izazova ostaje vanjskotrgovinska razmjena.

U prvih osam mjeseci 2026. godine trgovinski deficit Bosne i Hercegovine dostigao je 9,3 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 9,3 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Uvoz je u tom periodu porastao za 7,5 posto, dok je izvoz povećan za šest posto.

To pokazuje da Bosna i Hercegovina i dalje uvozi znatno više robe nego što izvozi, što ograničava mogućnosti uravnoteženijeg ekonomskog rasta.

Analitičari očekuju da bi negativni efekti robne razmjene mogli biti djelimično ublaženi rastom izvoza usluga, posebno u IT sektoru i turizmu, kao i većim prilivom novca iz inostranstva.

Prosječna neto plaća dostigla 1.685 KM

Pozitivna kretanja zabilježena su i u segmentu plaća i trgovine na malo.

Prema podacima navedenim u analizi, prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini dostigla je 1.685 KM, uz godišnji rast od 7,3 posto.

Istovremeno, promet trgovine na malo u periodu od januara do augusta porastao je za 11,1 posto.

Ipak, analitičari upozoravaju da rast plaća ne znači nužno jednako povećanje kupovne moći, posebno u uslovima povišene inflacije.

Dodatni izazov predstavlja tržište rada, na kojem je zabilježeno istovremeno smanjenje broja zaposlenih i nezaposlenih.

Takva kretanja mogu ukazivati na smanjivanje raspoložive radne snage, uz demografske pritiske i dugoročne izazove za ekonomiju.

Investicije još uvijek ne prate rast potrošnje

Iako privatna potrošnja održava ekonomsku aktivnost, investicije nisu zabilježile snažniji rast.

U prvom polugodištu povećane su za svega 0,9 posto na godišnjem nivou.

Prema ocjeni analitičara, to odražava oprez privatnih investitora i sporiju realizaciju pojedinih razvojnih projekata.

Ni državna potrošnja nije ostvarila značajniji rast od očekivanog, uprkos činjenici da je 2026. izborna godina.

Njeno povećanje od 2,1 posto ostalo je na nivou historijskog prosjeka.

Za dugoročnu stabilnost ekonomije, prema analizi, bit će neophodno snažnije ulaganje u proizvodnju, infrastrukturu i izvoz.

Kakva su očekivanja do kraja 2026. godine?

Raiffeisen banka zadržala je prognozu rasta realnog BDP-a Bosne i Hercegovine od 2,3 posto za cijelu 2026. godinu.

Istovremeno, očekuje se prosječna godišnja inflacija od 4,7 posto.

Analitičari procjenjuju da bi stabilizacija cijena hrane i moguće odgađanje većih korekcija komunalnih tarifa mogli ograničiti dodatno ubrzavanje inflacije do kraja godine.

Ipak, ključni rizici ostaju povezani s cijenama energenata, slabom industrijskom proizvodnjom i rastućim trgovinskim deficitom.

Zaključak analize jeste da domaća potrošnja i uslužni sektor trenutno održavaju ekonomski rast, ali da je za stabilniji dugoročni razvoj potrebno snažnije ulaganje u proizvodne kapacitete i izvoz.

Bosanskohercegovačka ekonomija, prema ovoj procjeni, nastavlja rasti umjerenim tempom, dok rast cijena i slabosti industrije ostaju među njenim najvećim izazovima.