Banja Luka, Sarajevo, Bijeljina i Zenica građanima su obezbijedili biciklističke staze. U Banjoj Luci, ona počinje od tvrđave Kastel i vodi na izletište Trešnjik i Banj brod. U Sarajevu, brdske staze vode od Trebevića prema planinskim dijelovima koje okružuju Sarajevo, ali i prema gradu. Preko 55% Semberaca, prema istraživanjima, koristi biciklo kao prevozno sredstvo; a preko 4,5 kilometara već izgrađene biciklističke staze se koristi za vožnju, ali se i svake godine preko projekata ulaže u daljnju izgradnju novih dionica staze ili rekonstrukciju starih. U Zenici su kroz tri bulevara – Ezhera Eze Arnautovića, Kulina bana i kralja Tvrtka, ali i kroz centar grada, izgrađene biciklističke staze.
Piše: Damir Mujabašić
S druge strane, Tuzla kao grad, ni dan-danas nema uređenu biciklističku stazu. Od 2011. godine, građani čekaju biciklističu stazu; tačnije, čekaju da se projekat ili obećanje iz 2011. godine počne realizovati. Ideja je bila da se istočni i zapadni dio grada spoje biciklističkom stazom koja će biti jedna od najmodernijih u državi. Nakon nekoliko mjeseci, izgrađeno je nekoliko stotina metara biciklističke staze koja se proteže od Sjenjaka, preko Stupina, sve do Hotela Tuzla.
Postoje neke stvari koje Tuzla kao grad radi bolje nego ostali, a jedna od njih je i manifestacija „Tuzlanska biciklijada“. Na zadnjoj Biciklijadi, osmoj po redu, učestvovalo je preko 14 hiljada učesnika svih starosnih kategorija iz svih gradova naše zemlje.
Postavlja se pitanje – ako Tuzla kao treći najveći grad u Bosni i Hercegovini može svake godine u zadnjih devet godina skupiti preko deset hiljada rekreativaca na jednom mjestu, zar ne zaslužuje i kvalitetnu biciklističku stazu?
Vožnja biciklom kroz Tuzlu liči na rat vozača automobila i ‘nervoznih’ taksista koji su primorani dijeliti svoj put sa sporim biciklistima, među kojima su često starije i one najmlađe osobe koje nisu ni u mogućnosti voziti brzo, ali su primorane ići putem kojim idu automobili, kao i veća prevozna sredstva poput kamiona. Potreba za sigurnošću, u ovom slučaju, je u potpunosti ugrožena.
O teškoćama realizacije jedne uobičajene vožnje biciklom kroz Tuzlu, razgovarali smo sa biciklistima.
Elmir Bakalović, jedan od biciklista, kaže da vožnja biciklom uopšteno posjeduje mnoge prednosti.
„Svjedoci smo velikih gužvi nakon radnog vremena. Upravo zbog takvog problema bicikl se predstavlja kao idealno rješenje. Pored toga naravno pruža dobru tjelovježbu, kao i odličan bilans zdravog načina života. Naš grad nema odgovarajuće staze, kao što vidite, koje bi dodatno olakšale vožnju, ali i podstakle druge na upotrebu ovakvog vida prevoza. Nadamo se da će se uskoro ovaj problem prevazići i da će bicikl ponovo biti u modi“, zaključuje on.
S druge strane, Azra Sulejmanagić koja više ne vozi bicikl upravo zbog pojedinih vozača koji nemaju strpljenja dijeliti put, a koji niti „poštuju pravila“. Žali se i zbog loših uslova za bicikliste u Tuzli.
„Što se tiče uslova, oni su katastrofa i treba da imamo više bike staza, jer imamo onu jednu na Sjenjaku i to je sve koliko ja znam“.
Sa Azrom se slaže i mladić Asim Šarić, koji poručuje da „treba više da se ulaže u staze za bicikla, prvenstveno jer tako podržavamo aktivnost ljudi i zdrav život, te direktno utičemo na smanjeje zagađenja okoline“.
Šejla Džindo, koja je nadavno kupila bicikl u namjeri da, kako kaže, ne koristi automobil i ne pješači, kaže da je već pri prvoj vožnji „problem bio vidljiv“, jer „nema mjesta ni za pješake ni za bicikliste, te ostaju dva izbora – ili se gurati po trotoaru gdje moram stati svakih par minuta, ili voziti se magistralom koja je daleko od sigurne“.
Zbog svih navedenih problema, Tuzla, prema mišljenju naše sagovornice, „trenutno nije, niti može biti biciklistički grad“.
