Zaštita okoliša

Koronavirus: “Priroda nam šalje poruku”, kaže UN-ov stručnjak za ekologiju




Vodeći naučnici takođe kažu da je epidemija Covid-19 “jasan hitac upozorenja”, obzirom da mnogo smrtonosnije bolesti postoje u divljem svijetu, i da se današnja civilizacija  “igra vatrom”.

Priroda nam šalje poruku pandemijom korona virusa i klimatskom krizom, tvrdi Inger Andersen, šefica UN-ovog programa za zaštitu životne sredine, a prenosi Gardijan.

Andersen je kazala da čovječanstvo vrši preveliki pritisak na prirodni svijet, sa štetnim posljedicama, te upozorio da ne vodeći brigu o planeti, ne vodimo brigu o sebi.

Vodeći naučnici takođe kažu da je epidemija Covid-19 “jasan hitac upozorenja”, obzirom da mnogo smrtonosnije bolesti postoje u divljem svijetu, i da se današnja civilizacija  “igra sa vatrom”. Kažu da je gotovo uvijek ljudsko ponašanje dovodilo do toga da se bolest prenese i na ljude.

Da bismo spriječili buduće epidemije, stručnjaci kažu da se globalno zagrijavanje i uništavanje prirodnog svijeta radi poljoprivrede, ekspolatacije ruda i stanovanje moraju okončati, jer tjeraju divlji svijet na kontakt sa ljudima.

Takođe su apelovali na vlasti da stanu ukraj pijacama na kojima se trguje divljim životinjama – a koje nazivaju idealnim mjestima za izvor zaraze – kao i globalnoj ilegalnoj trgovini životinjama.

Andersen, izvršna direktorica UN-ovog programa za zaštitu životne sredine, kazala je da je sada prioritet da se zaštite ljudi od korona virusa i da se spriječi njegovo širenje. “Ali dugoročno se moramo baviti gubitkom staništa i biodiverziteta,” dodala je.

“Nikada prije nije bilo toliko mogućnosti da patogeni pređu sa divljih i domaćih životinja na ljude,” kazala je za Gardijan, objašnjavajući da 75% svih novih zaraznih bolesti dolazi od divljih životnja.

“Kontinuirana erozija divljih vrsta dovela nas je u opasnu blizinu životinja i biljaka koje su nosioci bolesti koje mogu preći na ljude.”

Takođe je pomenula druge uticaje na životnu sredinu, kao što su požari u Australiji, rekordno visoke temperature, i najgora invazija skakavaca u Keniji u posljednjh 70 godina. “Na kraju, svim ovim događajima, priroda nam šalje poruku,” kaže Anderson.

“Previše je pritisaka istovremeno na naše prirodne sisteme i negdje je moralo popustiti,” dodala je. “Mi smo blisko povezani sa prirodom, sviđalo nam se to ili ne. Ako ne budemo brinuli o prirodi, nećemo moći brinuti o sebi. Kako se približavamo broju stanovništa od 10 milijardi ljudi na ovoj planeti, treba da idemo u tu budućnost naoružani prirodom kao našim najjačim saveznikom.”

Zarazne bolesti kod ljudi su u porastu posljednjih godina, imali smo Ebolu, ptičju gripu, Respiratorni sindrom Bliskog Istoka MERS, groznicu Rift Valley, nagli akutni respiratorni sindrom SARS, virus Zapadnog Nila i Zika virus. Svi su prešli sa životinja na ljude.

“Pojava i širenje Covid-19 ne samo da se moglo predvidjeti, već je i bilo predviđeno u smislu da će biti još novih virusa od divljeg svijeta koji će predstavljati prijetnju po javno zdravlje”, kazao je prof. Andrew Cunningham, iz Londonskog zoološkog društva. 

Zaključak studije rađene 2007. godine o epidemiji SARS-a bio je sljedeći: “Prisustvo velikog rezervoara virusa poput Sars-CoV u potkovastim šišmišima, zajedno sa kulturom jedenja egzotičnih sisara u južnoj Kini je tempirana bomba.”

Cunningham kaže da druge bolesti koje dolaze iz divljeg svijeta imaju mnogo veću stopu smrtnosti kod ljudi, pa je za Ebolu ta stopa 50%, a za virus Nipah koji se prenosi sa šišmiša u južnoj Aziji stopa smrtnosti je 60%-75%. “Iako možda to ne mislite u ovom trenutku, vjerovatno smo imali sreće sa Covid.19”, kazao je. “Tako da mislim da bismo ovo trebali shvatiti kao jasan znak upozorenja. To je lutrija.”

 “Gotovo uvijek je ponašanje ljudi uzrok tome i toga će biti više u budućosti ako se ne promijenimo,” kazao je Cunningham. Pijace na kojima se kolju divlje životinje iz udaljenih krajeva su najočigledniji primjer, kazao je. Za pijacu u Kini se vjeruje da je izvor Covid-19.

“Životinje se transportuju sa velikih udaljenosti i zgurane su skupa u kaveze. One su pod stresom i imunisupresovane, pa luče sve patogene koje imaju u sebi”, kazao je. “Sa velikim brojem ljudi na pijaci i u bliskom kontaktu sa tjelesnim tečnostima ovih životinja, imate idealnu situaciju za nastanak bolesti. Ako želite da povećate šanse za širenje bolesti, ne bih mogao smisliti bolji način.”

Kina je zabranila ovakve pijace, a Cunningham kaže da to mora biti trajno. “Međutim, to mora da se uradi globalno. Postoje ovakve pijace širom većeg dijela supsaharske Afrike i u mnogim drugim azijskim zemljama.” Jednostavnost putovanja u modernom svijetu pogoršava opasnost, kazao je, dodajući: “Ovih dana možete biti u prašumi u centralnoj Africi, a drugog dana u centru Londona.”

Aaron Bernstein, sa Fakulteta javnog zdravlja na Harvardu, kazao je da uništavanje prirodnih staništa tjera divlje životinje da žive bliže ljudima, te da klimatske promjene takođe tjeraju životinje da se sele: “To stvara priliku patogenima da uđu u novog domaćina.”

“Imali smo Sars, Mers, Covid-19, HIV. Moramo uvidjeti šta nam priroda pokušava reći. Moramo prepoznati da se igramo sa vatrom,” kazao je.

“Podjela zdravstvene i ekološke politike je opasna zabluda. Naše zdravlje u potpunosti zavisi od klime i drugih organizama sa kojima dijelimo planetu.”

Ilegalna trgovina divljiim životinjama vrijedna milijardu dolara je drugi dio problema, kazao je John Scanlon, bivši generalni sekretar Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune.

“Zemlje uvoznice treba da kreiraju nove zakonske obaveze, praćene krivičnim sankcijama, za uvoznike divljih vrsta, kako bi dokazali da su one legalno nabavljene prema zakonima zemlje porijekla,” kazao je on. “Ako možemo spojiti zauzimanje čvrstog stava protiv transnacionalnog organizovanog kriminala vezanog za divlje vrste, dok istovremeno otvaramo nove prilike za lokalne zajednice, onda ćemo vidjeti procvat biodiverziteta, ekosistema i zajednica”, kaže Scanion, a prenosi Gardijan.

Izvor The Guardian, prevod Buka



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button