BiHBiznisLifestyle

Da li ćemo i mi uskoro dobiti trodnevni vikend?







Sve više firmi i političkih grupa zagovara smanjenje dana u radnoj sedmici. Može li nam osvrt na historiju nastanka vikenda dati neke smjernice?

Prava zaposlenih bila su praktično nepoznat pojam sve do 19. stoljeća kada su u zemljama poput Britanskog Carstva zakonski propisani radni sati i stanke. Što se tiče bitke za vikend, nju su izborili sindikati i radnici.

Sveti ponedjeljak

Možda će Vas zanimati i:

Prije nego što se i subota počela računati kao vikend, radnici industrijske Engleske iskusili su razdoblje takozvanog “svetog ponedjeljka”. Riječ je o praksi da se intenzivno radi od utorka do subote navečer kako bi ste nedjeljom i ponedjeljkom odmaralo.

Ova praksa bila je toliko rasprostranjena u britanskom društvu prije dva stoljeća da su i događaji komercijalne prirode, poput glazbenih nastupa i kazališnih predstava, zakazivani za ponedjeljak, svojevrstan neslužbeni praznik (BBC).

Nastanak vikenda kao ustaljenog dijela sedmice, kada bismo se trebali odmarati od radnih napora, zasluga je borbe britanskih radnih sindikata koji su već od 1842. započeli svoju kampanju, prvobitno lobirajući za slobodno prijepodne nedjeljom.

Prelazak na poluradnu subotu

Kasnije su se napori sindikata usmjerili i prema ostvarivanju poluradne subote. Vjerovali su da će takav raspored radnog vremena utjecati na smanjenje alkoholizma i surovih vidova razonode poput borbi pijetlova, koje su bile značajka “svetih ponedjeljaka”.

Kampanja za poluradnu subotu temeljila se na ideji da bi to vrijeme radna snaga iskoristila za “razumnu dokolicu”. Ova zamisao svidjela se i poduzetnicima koji su se bavili pružanjem razonode.

Tako su kondukteri u vozovima naplaćivali smanjenu cijenu karte putnicima koji su krenuli u posjet selu subotom poslijepodne. Samim tim su i muzičke dvorane i pozorišta svoj program premjestili s ponedjeljka na subotu poslijepodne.

Jedan od najutjecajnijih vidova razonode na nastanak modernog radne sedmice jest odluka tokom posljednjeg desetljeća 19. stoljeća da se nogometne utakmice zakazuju za subotu poslijepodne.

Dvodnevni vikend kakav poznajemo danas

Današnji koncept dvodnevnog vikenda nije preko noći postao praksa niti je zavladao svuda istovremeno. Bilo je potrebno pola stoljeća da urode plodom prvobitna zagovaranja da i subota i nedjelja budu neradni dani.

Krajem 19. stoljeća radnici su imali priliku uživati u slobodnom subotnjem poslijepodnevu, a današnji model neradne subote uz nedjelju je nastao 30-ih godina prošlog stoljeća.

Poslodavci su vikend od 48 sati počeli prihvaćati tek onda kada su uvidjeli da su time smanjeni izostanci na poslu, kao i da se produktivnost povećala.

Izvor: Klix

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button