Dijabetičari i oni koji su na granici da obole od šećerne bolesti, trebali bi izbjegavati hranu, posebno ugljikohidrate visokog glikemijskog indeksa, rekli su stručnjaci.
Dodaju da se redovnim unosom namirnica niskog glikemijskog indeksa smanjuje rizik od šećerne bolesti. Ovo su koraci ka zdravlju, tvrde stručnjaci.
1. Zdrav način života temelj je prevencije i liječenja šećerne bolesti. Ako ste preuhranjeni ili pretili, smršavite. Redukcijom težine možete značajno smanjiti rizik od šećerne bolesti.
2. Vježbajte barem 30 minuta svakog dana. Izaberite aktivnost koju volite, tako vam neće biti teško redovno vježbati. Prije početka vježbanja, razgovarajte s ljekarom koji će vam preporučiti najprikladniju aktivnost s obzirom na vaše ukupno zdravstveno stanje i mogućnosti.
3. Ne preskačite obroke. Ako ne jedete tokom dana, skoro je sigurno da ćete pretjerati s energetskim unosom za večeru. Prekomjeran unos hrane prije spavanja siguran je put ka debljanju. Izbjegavajte brzu hranu, koja često ima mnogo kalorija. Veliki energetski unos uzrokuje debljanje, a to je jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika za šećernu bolest.
4. Gene ne možete birati, ali možete izračunati svoj rizik za nastanak šećerne bolesti, stoga obavite na vrijeme potrebne pretrage. Redovni ljekarski i sistematski pregledi značajno doprinose otkrivanju šećerne bolesti u najranijoj fazi, odnosno u dijagnozi predijabetesa.
Oboljeli od šećerne bolesti moraju redovno i ustrajno, bez prekida, uzimati propisanu terapiju radi postizanja ciljeva liječenja. Ti su ciljevi regulacija šećera, krvnog pritiska i masnoća te tjelesne mase.
Hronične komplikacije
Prilikom postavljanja dijagnoze šećerne bolesti obavezno je učiniti početnu dijagnostičku procjenu prisutnosti hroničnih komplikacija, a potom u redovnim intervalima, uobičajeno je jednom godišnje, odnosno prema preporuci ostalih nadležnih specijalista. Ako postoje novonastale zdravstvene tegobe, to se ne smije zanemariti, već je potrebno odmah se javiti nadležnom ljekaru.
Redovne kontrole
Oboljeli moraju redovno odlaziti na kontrole kod nadležnog porodičnog ljekara i dijabetologa. O njihovoj procjeni ovisi učestalost kontrolnih pregleda i hoće li biti tromjesečno, polugodišnje ili godišnje.
Izvor:Avaz.ba