U Sarajevu je održan Četvrti Erste Investors´ Breakfast, regionalna inicijative Erste i Sparkasse grupacije, koja okuplja ulagače i eksperte iz ove bankarske grupacije sa ciljem razmjene iskustava i informacija o lokalnim izazovima koji utiču na uslove za investiranje u zemlji i regionu.
Teme ovogodišnje stručne konferencije su bile pregled makroekonomskih kretanja na glavnim evropskim te bh. tržištu, sa posebnim osvrtom na analizu tržišta rada, značaj korporativnih praksi upravljanja okolišem, te pregled strategije ulaganja Erste i Sparkasse grupacije.
Uvodnu riječ ovogodišnje konferencije je dao Nedim Alihodžić, član Uprave Sparkasse Bank BiH, koji je govorio o perspektivama u bh. bankarstvu sa fokusom na kreditnu aktivnost:
“Vrlo je važno pričati o izazovima koji predstoje bankarstvu – od usklađivanja sa EU regulativama i Basel III standardima koji donose pooštrenje kapitalnih zahtjeva, prognoza usporenja makroekonomskog rasta pa do rastućeg pritiska na kamatne marže i profitabilnost, jer sve ovo direktno utiče na ponudu kreditnog novca neophodnog za razvoj poslovnog ciklusa u zemlji. U BiH ovoj problematici treba pristupiti sa posebnom pažnjom zbog efekata na mali i srednji biznis, koji je istovremeno i ključni generator poslovne aktivnosti u BiH“.
Alihodžić je iznio iskustva Sparkasse Bank koja ukazuju da na tržištu postoji veliki broj dobrih, stabilnih kompanija koje odlažu svoje ulagačke poduhvate radi negativnog poslovnog okruženja i nesigurnosti povrata. Rečeno je da ovaj potencijal treba osloboditi, gdje je od ključne važnosti da se realizacijom reformske agende poveća nivo pravne i sigurnosti ulaganja, a da bi se stimulisao investicioni ciklus unutar zemlje, ali i priliv direktnih stranih ulaganja. Uloga banaka će biti da se približe potrebama i poslovnim ciklusima klijenata, prilagode svoje poslovne modele i pojednostave svoje procese i produktne palete. U cijelom tom procesu iznalaženja rješenja važnu će ulogu imati digitalizacija, upravo zato što ona otvara prostor za nove proizvode, povećanju efikasnosti i relaksiranju pritiska na profitabilnost.
„Ovdje će banke morati praviti značajne iskorake i donositi hrabre odluke, te raditi na uspostavljanju dijaloga sa zakonodavcem, kako bi se kreirao odgovarajući regulatorni okvir u kojem digitalizacija može zaživjeti u praksi,” zaključio je Alihodžić.
Tokom diskusije o makroekonomskim trendovima, istaknuto je da je realno očekivati preljevanje efekata usporenja rasta u evropskim ekonomijama, primarno Njemačkoj, na rast privrede, pa time i bankarstvo u BiH. Prognoze ekonomskog rasta za 2019. godinu su snižene kako za Eurozonu, tako i BiH, te se u 2019. i 2020. prognoziraju niže stope od sadašnih 3 odsto. Ono što je stručni skup prepoznao kao pozitivan aspekt je činjenica da je bankarski sektor BiH spreman da uspješno iznese proces usklađivanja sa evropskim regulatronim okvirom te da je u prethodnim godinama pokazao visok nivo uređenosti, stabilnosti i rezistentnosti na oscilacije u ekonomiji.
