Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo potvrdio je da su u glavnom gradu BiH prošle sedmice potvrđena dva slučaja oboljelih od legionarske bolesti.
U slučaju infekcije i nepravovremenog djelovanja, ishod bolesti može biti fatalan, ali stručnjaci tvrde da nema razloga za brigu.
Ipak, broj oboljelih se povećava, a razlog bi mogla biti – nargila.
Tim povodom doktoricom Arminom Đugum za portal Radiosarajevo.ba kaže kako je ova pretpostavka moguća samo u situacijama neadekvatnog održavanja same nargile, čime se stvara uvjet za razvoj i rast bakterija u vodenoj sredini.
“Budući da nargila kao sastavni dio ima i posudu u kojoj je voda, a kroz koju se filtrira dim koji posljedično udisanjem dolazi i do plućnih alveola, nije isključena i ta mogućnost”, ističe doktorica Đugum.
Prema riječima doktorice, simptomi legionarske bolesti se obično pojavljuju dva do deset dana nakon zaraze, a u rijetkim slučajevima potrebne su i do tri sedmice da bi se oni razvili.
“Legionarska bolest može prouzrokovati relativno blage simptome, ali može ugroziti i život oboljelog. Povišena tjelesna temperatura, groznica, glavobolja i bolovi u mišićima najčešći su simptomi bolesti. Nakon toga dolazi do pojave suhog kašlja i problema s disanjem koji se mogu razviti u tešku pneumoniju. U otprilike trećine bolesnika javlja se proljev ili povraćanje, a kod nekih zbunjenost ili delirij”, pojašnjava Đugum.
Za potvrdu legionarske bolesti, kako kaže, radi se analiza iskašljaja, krvi i urina. Većini bolesnika potrebna je hospitalizacija i liječenje odgovarajućim antibioticima.
Legionarska bolest atipičan je oblik pneumonije (upale pluća) koju uzrokuju bakterije iz roda Legionella.
“Prirodno stanište ove bakterije je voda, a prenosi se udisanjem kontaminiranih mikroskopskih kapljica vode – aerosola. Opasnost nastaje kada bakterija nastani zatvorene vodene sustave, u prvom redu sustave za zagrijavanje vode, obzirom da je idealan uvjet za njen rast i razmnožavanje temepratura od 20 do 50 stepeni Celzijusa. Izloženost legionelama ne dovodi uvijek do zaraze. Osobe s postojećim bolestima, pušači i osobe starije dobi izloženi su većem riziku od zaraze tim bakterijama”, govori doktorica Armina Đugum za Radiosarajevo.ba
Liječenje se, dodaje, provodi u bolnici, uz antibiotsku terapiju.
Vrijedi napomenuti i da se Legionarska bolest javlja u pravilu pojedinačno (kao sporadični slučajevi, tokom cijele godine), rjeđe u obliku epidemija, zahvaljujući općenito sigurnoj javnoj vodoopskrbi, ali i promptnom epidemiološkom istraživanju mjesta i načina zaražavanja te poduzimanju protuepidemijskih mjera od strane nadležne epidemiološke službe pri svakom pojedinačnom slučaju pojave bolesti.
Epidemije se češće pojavljuju tokom toplijeg razdoblja u godini.
Izvor: Radiosarajevo.ba
