Livanjski kanton i dalje je jedan od najzagađenijih minama u Bosni i Hercegovini, i pored toga što „HERCEG BOSANSKE šume“ godinama ulažu sredstva u deminiranje šumskih površina. Kako izgleda život uz minska polja?
Stanovnici Čaprazlija u Livanjskom polju žive podno planine, ali u planinu ne smiju. Razlog su minska polja. Ipak Niko Hrgović priprema motornu pilu kako bi u blizinu tog minama zagađenog područja, koje ničim nije obilježeno, očistio teren od raslinja.
“Rizik je, rizik, ogroman. Ogroman je rizik, ali idem čistiti tu, ali ko zna šta će sa mnom bit. Možda odletim gore”, kaže Niko.
U Blizini minskog polja živi i Milka Đapić Jurišić
“Nauči se čovjek. Jednostavno, možda nije pametno, ali opustiš se malo više nego što treba. I ako dođu prijatelji upozoravam da dalje ne idu”, kaže Milka.
Livanjski kanton je još uvijek rekorder po veličini miniranih površina.
“Procjena je da je minirano nekih 35 hiljada hektara, Nešto oko 22 hiljada hektara šumskog zemljišta i nekih 13 hiljada hektara goleti, pašnjaka”, kaže Branko Ivković, direktor ŠGD “Hercegbosanske šume”.
Oni su do sada u projekte deminiranja na ovom području investirali oko osam miliona maraka vlastitih sredstava. Priznaju to i u BH MACU, ali kraj tome poslu se još niti ne nazire, iako bi, prema usvojenoj strategiji, cijela BiH trebala biti očišćena od mina do 2025. godine.
“Aкo se ne uključe svi nivoi vlasti u BiH da pomognu deminiranje i finansijski i kroz opremanje timova državnih, vladinih institucija, mislim da bi taj rok bio produžen”, smatra Saša Obradović, direktor BH MAC-a.
Izvor: Fokus.ba
