Više od 18 posto mladih u BiH nikada nije pročitalo knjigu, 26 posto njih ne bavi se nikakvim sportom, a 41 posto mladih tvrdi da nikada nisu bili u inozemstvu.
Pokazalo je ovo veliko istraživanje provedeno na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu uz podršku Fondacije „Friedrich-Ebert-Stiftung“. Osim u BiH, istraživanje je provedeno i u još deset država jugoistočne Evrope.
Televiziju gledaju rijetko, novine ne čitaju
Da su ovi rezultati zabrinjavajući upozoravaju i stručnjaci, koji ističu da će, ukoliko se nastavi taj trend, mladi ljudi više nego ikada imati želju za trajnim napuštanjem zemlje.
U ovom istraživanju učestvovalo je hiljadu mladih od 14 do 29 godina. Rezultati su pokazali i da se mladi u BiH ne razlikuju značajno od svojih vršnjaka u regionu.
Jusuf Žiga, sociolog i jedan od stručnjaka koji su radili na istraživanju, kazao je da je ovakva vrsta ispitivanja mišljenja mladih u društvu od ključnog značaja.
– Za jedno društvo ništa nije vrednije od ljudi, naročito mladih i obrazovanih. Društvene zajednice koje vode računa o sebi i svojoj budućnosti posebno nastoje sačuvati i zadržati upravo mlade i obrazovane osobe – istakao je Žiga.
Način provođenja slobodnog vremena utječe na kvalitet života mladih osoba. Slobodno vrijeme je od ključnog značaja za funkcioniranje jedinke i lične sreće. Kako pokazuje istraživanje, mladi prije biraju društvene mreže nego posjete određenim kulturnim institucijama.
– Više od 80 posto njih koristi društvene mreže. Svoje slobodno vrijeme provode u kafićima, ne odlaze na kulturne manifestacije i u malom broju bave se sportom. Više od 26 posto mladih uopće se ne bavi sportom, dok njih 23 posto to rijetko radi – navodi se u istraživanju.
Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, ističe da društvene mreže predstavljaju mladima glavni izvor informacija o društvenim, ali i političkim dešavanjima.
– Televiziju rijetko gledaju da bi došli do informacija, dok novine ne čitaju uopće ili veoma rijetko. U ovom segmentu nema većih promjena, budući da je ovogodišnje istraživanje pokazalo da 27,4 posto mladih nikada ne čita novine, a 33,8 posto to radi jednom mjesečno ili rjeđe – kaže Turčilo.
Samo 22 posto radi puno radno vrijeme
Na društveno povjerenje se gleda kao na sponu društva u cjelini. Jedna od glavnih karakteristika mladih ljudi u BiH je da društveni kapital uglavnom grade na familijarnim vezama, dok veze s članovima porodice samo djelimično postoje, piše Avaz.ba
Ispitanici smatraju da je najbolje vrijeme za zasnivanje porodice oko 26 godina. Prilikom odabira bračnog partnera najviše pažnje posvećuju zajedničkim interesiranjima, karakteru, odobravanju porodice, a tek potom vjeroispovijesti, stepenu stručne spreme i nacionalnoj pripadnosti.
Skoro 40% mladih koji žele napustiti BiH to žele uraditi zauvijek, dok manji dio razmatra odlazak na određeni period. Oni žele emigrirati prvenstveno zbog unapređenja standarda života, a kao najpoželjniju državu za emigraciju vide Njemačku, potom Austriju i Švicarsku.
Stručnjaci upozoravaju i na to da su mladi uglavnom zadovoljni obrazovnim sistemom u BiH.
– Tome doprinosi činjenica da 97 posto mladih ljudi nije bilo izvan BiH za potrebe obrazovanja, što im ne daje mogućnost uporedbe sistema u BiH s onim u razvijenim evropskim zemljama. Ono što zabrinjava i što je prepoznato u nekolicini drugih studija jeste nedostatak praktičnog iskustva tokom procesa obrazovanja – pokazuje istraživanje.
Također, porazni su podaci da je skoro 64 posto mladih ljudi od 14-29 godina nezaposleno, dok samo 22 posto radi puno radno vrijeme. Značajan dio nezaposlenih mladih ljudi ne traži aktivno posao i smatraju da su poznanstva i veze s osobama na položaju važan faktor pri pronalaženju posla.
Konzumerizam
Mladi ljudi iz naše zemlje uživaju u kupovini. Njih 33 posto navodi da idu u kupovinu najmanje jednom sedmično, iako polovina nikada ništa nije kupila putem interneta. Njih 39 posto misli da je nošenje markirane odjeće bitno ili čak veoma bitno. Zdrava prehrana je bitna ili veoma bitna za 84 posto mladih, dok svega 1,2 posto njih to smatra potpuno nebitnim.
(Izvor: Hayat.ba)
