Bosna i Hercegovina je u prošloj godini utrostručila izvoz u Katar, ali on je i dalje na zanemarivom nivou u odnosu na potencijal koji postoji u jednoj od najbogatijih zemalja na svijetu.
U Ambasadi BiH u Kataru kažu kako saradnja nije ni izdaleka onakva kakva bi mogla da bude.
“Prisustvo proizvoda iz Bosne i Hercegovine je minorno i neprimjetno. Država Katar se poslije blokade koju su nametnule zemlje u Zalivu koje su bile tradicionalni snabdjevači proizvodima morala otvoriti prema novim snabdjevačima i otvoriti nova tržišta, kako za izvoz, tako i za uvoz, što je dovelo do porasta robne razmjene. Naravno, mogućnosti su daleko veće i ovise od aktivnosti naših proizvođača, njihovog marketinga i prisutnosti na ovom tržištu kada je izvoz u pitanju”, kaže za “Nezavisne” Bisera Turković, ambasador u Kataru.
Prema njenim riječima, u toj zemlji je evidentno prisustvo proizvoda iz čitavog svijeta, tako da simpatije prema nekoj zemlji nisu dovoljne za plasman njenih proizvoda.
“Potreban je mnogo agresivniji nastup, upornost s ponudom i prisutnost na tržištu”, ocijenila je Turkovićeva.
Raspoloživi podaci pokazuju kako je BiH tokom 2018. godine u Katar izvezla robu i proizvode u vrijednosti 6,86 miliona maraka, uglavnom mašina, a što je za 4,73 miliona KM više nego godinu dana ranije, a čak deset puta više nego 2014. godine.
Kada je prehrana u pitanju, “AS Holding” na ovo tržište plasira tuzlansku so, te “Klasove” i “Vispakove” proizvode.
Sa druge strane, uvoz iz Katara je na zanemarivom nivou. Prošle godine bio je najveći od 2014. godine, a njegova vrijednost je bila tek 414.248 KM.
U Vanjskotrgovinskoj komori BiH kažu kako je od velikog značaja unapređenje poslovne saradnje s ovom zalivskom zemljom.
“Država Katar je najavljena kao jedna od najperspektivnijih stranih destinacija za bosanskohercegovački građevinski sektor. Pokretanje velikih investicionih projekata dio je priprema za održavanje Svjetskog fudbalskog prvenstva 2022. godine, čime Katar postaje jedno od najvećih gradilišta na svijetu”, ocjenjuju za “Nezavisne” u Komori.
Međutim, B.P. iz okoline Banjaluke, koji u Dohi ima svoje građevinsko preduzeće, za “Nezavisne” kaže kako je nakon uvođenja sankcija arapskih zemalja Kataru došlo do određene doze neizvjesnosti u poslovanju.
“Prije sankcija za cijenu niko nije pitao. Sve što radiš, plaćano je uredno. Bio je to pravi mali poslovni raj. Međutim, situacija se promijenila i novac se sada veoma teško izvlači”, svjedoči on.
Dodaje i kako su građevinari iz BiH već duže vrijeme prisutni na ovom tržištu.
“Uglavnom su angažovani na unutrašnjim radovima na stadionima koji se sređuju za Svjetsko prvenstvo”, rekao je on.
Izvor: Nezavisne
