Zoning plan privredne zone Mlake već je naišao na odobrenje Gradskog vijeća Tuzle, a lokalitet je nešto ranije tretiran i kroz Regulacioni plan Tuzle.
Idealan prostor za privrednu zonu
Mlake su već utvrđene i Prostornim planom grada, a ovaj lokalitet idealan je za privrednu zonu s obzirom na to da se s jugozapadne strane nalazi magistralna cesta Tuzla – Sarajevo, sa sjeverozapada je regulisano korito rijeke Jale, a sa sjevereoistoka i jugoistoka nalazi se kolosijek željezničke pruge Brčko – Tuzla – Banovići.
“Površina ove prostorne cjeline iznosi 11,11 hektara, a ona je u ovom trenutku skoro u potpunosti neizgrađen prostor. U prošlosti je bila zapostavljana, međutim, mi je u nekoliko navrata aktueliziramo, a čak smo imali i kontakte s većinskim vlasnicima parcela pa smo uzeli u obzir i njihove želje i potrebe, što smo obavezni svaki put kada radimo planski dokument”, kaže za Klix.ba Indira Sofić, šefica Odjeljanja za izradnu planske dokumentacije u Zavodu za urbanizam Grada Tuzla.
Na ovom lokalitetu je formirano šest pojedinačnih privrednih kompleksa veličine od 3.300 do 37.400 kvadratnih metara, s tim da se četiri kompleksa mogu spajati u zavisnosti od potrebe investitora te konkretne namjene koja bi zahtijevala veću površinu.
“Pri formiranju parcela se mnogo računa vodilo o granicama privatnih parcela kako bi u budućnosti imovinskopravni odnosi bili rješivi na što jednostavniji način. Kompleksi su orijentisani na interne saobraćajnice, a kako nismo u cijelosti raspolagali kapacitetima i potrebama budućih investitora, nismo zacrtavali maksimalne gabarite objekata, već smo ostavili maksimalnu površinu koja bi bila optimalna za neki privredni objekt”, pojašnjava Sofić za Klix.ba.
U Mlake ne mogu zagađivači zraka, vode i tla
Fleksibilnost projekta investitorima u ovoj privrednoj zoni omogućava formiranje proizvodnih hala na način koji zahtijeva njihov tehnološki proces, a tek glavnim projektima za izvođenje objekata i uređenje terena bit će definisane unutrašnje površine i izgled kompleksa.
“Mi smo završili osnovnu mrežu saobraćaja, pristup s glavne ceste, saobraćaj unutar kompleksa do priključka u sam kompleks, a unutar kompleksa će sam investitor glavnim projektima definisati svoje površine za saobraćaj, manipulativne i parking prostore, kao i površine koje bi bile hortikulturno uređene”, nastavlja Sofić.
Zoning planom su definisane i dozvoljene namjene objekata, a posebno je potcrtano da se u ovom dijelu ne mogu pojavljivati kompanije koje utječu na kvalitet zraka, vode i tla, odnosno koje vrše njihovo zagađenje.
“Ovdje je također moguća i oblast uslužne djelatnosti, imali smo dva investitora koji tu traže izgradnju većeg tržnog centra. Usluga je na takvim prostorima uvijek dobro došla, jer znamo da u privrednim zonama i u Evropi uvijek van grada imamo i takve objekte”, istakla je Sofić.
Zoning plan je već stupio na snagu, a svi zainteresirani investitori u nadležnim gradskim službama mogu uputiti zahtjeve za kupovinu zemljišta, a potom i izgradnju objekata.