U posljednje dvije godine u Bosni i Hercegovini primjetno je povećanje broja pokušaja uvoza falsifikovane robe, uglavnom poznatih svjetskih marki, a to je trend koji je zahvatio cijelu Evropu, u kojoj čak 6,8 posto uvoza vrijednog 121 milijardu eura otpada na falsifikate.
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da je teško doći do podataka o vrijednosti oduzete, tačnije, falsifikovane robe, ali da je činjenica da se posljednjih godina sve više takve robe pokušava uvesti u BiH, pišu Nezavisne novine.
“Ukoliko carinski organi posumnjaju da određena roba koja se uvozi u BiH predstavlja falsifikat poznatih svjetskih marki, imaju pravo takvu robu zadržati, a od nosioca prava zatražiti da izvrši stručnu procjenu o tome da li je riječ o falsifikatu ili nije. Ukoliko se utvrdi da postoji osnova sumnje da roba predstvlja falsifikat neke od poznatih svjetskih marki koje su zaštićene i u BiH, UIO robu zadržava sve do okončanja postupka pred nadležnim sudom i donošenja pravosnažne sudske odluke”, rekli su nam u UIO.
Prema njihovim podacima, u toku 2017, 2018. i prvim mjesecima 2019. godine oduzeto je gotovo 90.000 komada razne robe, a najviše je bilo pokušaja uvoza odjeće svjetski poznatih marki kao što su “Adidas”, “Tommy Hilfiger”, “Louis Vuitton”, “Versace”, zatim parfema, torbi, ali i pumpi za vodu, bombona, kondoma, naočara, patika i razne tehničke robe.
Kao i u BiH, i u Evropskoj uniji sve veći problem predstavlja pokušaj uvoza falsifikovane roba koja uprkos strogim kontroloma sve više osvaja tržište. Prema izvještaju Kancelarije za intelektualnu svojinu i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, 6,8 posto uvoza u EU je krivotvorena i piratska roba vrijedna 121 milijardu eura, a ove informacije zasnovane su na podacima od oko pola miliona carinskih zapljena različitih međunarodnih organizacija.
Očekivano, najviše se falsifikuju odjeća, obuća, satovi, parfemi, kozmetika, igračke i nakit, ali zabrinjava to što se među falsifikovanim proizvodima sve više nalaze farmaceutski prozvodi, hrana, piće i medicinska oprema, zbog čega je potencijalno ugroženo i zdravlje stanovništva.
Prema objavljenim podacima, trgovina falsifikovanom robom vrijedna je oko 460 milijardi eura, širom svijeta, u poređenju s prethodnim izvještajem u svijetu je zabilježen rast od 3,3 posto, a u Evropi 1,8 posto.
Kako su prenijeli pojedini svjetski mediji, nelegalna trgovina u konstantnom je rastu od 2013. godine, što je zabrinjavajuće. Uglavnom se falsifikuje roba iz Amerike, a kada je u pitanju Evropa najviše su pogođene Francuska, Italija, Njemačka, Velika Britanija i Španija.
U izvještaju se navodi i da su najveći falsifikatori, pored Kine, Indija, Tajland, Turska, Malezija, Pakistan i Vijetnam, a 65 posto zaplijenjenih proizvoda do EU stiže morskim putem, uglavnom u velikim kontejnerima, zatim 14 posto avio-saobraćajem, a 11 posto putem pošte, i to uglavnom robe široke potrošnje koja je naručena preko interneta.
fokus.ba
