Od 1997. do 2014. godine bile su samo četiri ministrice u Vijeću ministara, a nikada nijedna žena nije bila predsjedavajuća ili zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara. Najveći broj ministrica u jednom mandatu je bio dvije ministrice što je i slučaj u trenutnom sazivu, a to su ministrica za ljudska prava i izbjeglice te ministrica odbrane.
Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine pokrenut će ponovo izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH s ciljem da se osigura najmanje 40 posto zastupljenosti oba spola u najvišem izvršnom tijelu u državi što bi značilo da trebaju biti imenovane najmanje četiri ministrice.
Agencija je u saradnji s Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i Sarajevskim otvorenim centrom (SOC) početkom 2016. godine predlagala izmjene ovog zakona parlamentu na usvajanje, ali se najviše zamjerki odnosilo na imperativnu odredbu o zastupljenosti oba spola. Naime, taj prijedlog je precizirao da će Predstavnički dom PSBiH odbiti potvrditi imenovanje Vijeća ministara koje ne odražava ravnopravnu zastupljenost spolova.
Direktorica Agencije Samra Filipović-Hadžiabdić je pojasnila da su najveće zamjerke bile zbog mogućnosti blokade imenovanja Vijeća ministara nakon izbora, te je najavila da će se ta odredba prilagoditi, a ocijenila je da nikome u BiH nije u interesu da se određene odredbe mogu zloupotrijebiti.
U zakonodavnoj vlasti žene trenutno čine oko 20 posto, dok je u izvršnim tijelima njihov broj zanemariv, a postoje kantoni koji u izvršnoj vlasti nemaju nijednu ženu dok neki imaju samo jednu ministricu.
