Cijene su nafte polovicom maja dosegnule najviši nivo u više od tri godine, javlja Poslovni.hr
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna blago pale jer je proizvodnja u SAD-u dosegnula nove rekordne razine, a potražnja iz Kine oslabila i jer analitičari pomalo smanjuju procjene kretanja cijena ‘crnog zlata’ u ovoj godini.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skliznula 0,5 posto, na 76,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,3 posto, na 65,75 dolara.
Od početka godine cijene su nafte na dobitku oko 15 posto, zahvaljujući smanjenoj proizvodnji OPEC-a, padu zaliha u svijetu i narušenoj ponudi iz krizom pogođene Venezule, što je dovelo do smanjenja neravnoteže između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje na svjetskim tržištima.
Zahvaljujući tome, cijene su nafte polovicom svibnja dosegnule najviše razine u više od tri godine.
No, u posljednja tri tjedna cijene su skliznule s tih razina jer se nagađa da bi OPEC, po prvi put nakon 17 mjeseci, uskoro mogao povećati proizvodnju.
Od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi ublažili neravnotežu između velike ponude i nedovoljno snažne potražnje, smanjili zalihe u svijetu i tako poduprli cijene.
Sada se, pak, razmatra povećanje proizvodnje za milijun barela dnevno, o čemu bi se trebalo raspravljati na sastanku OPEC-a krajem lipnja.
Uz to, posljednji podaci pokazuju da je Kina, jedan od najvećih svjetskih potrošača nafte, u posljednje vrijeme smanjila uvoz, nakon što je u travnju dosegnuo rekordnu razinu.
Prema posljednjim podacima, Kina je u svibnju uvezla 39,05 milijuna tona nafte ili 9,2 milijuna barela dnevno, dok je u travnju uvezla 9,6 milijuna barela dnevno.
U fokusu je ulagača i proizvodnja u SAD-u koja već dulje vrijeme neprestano raste, pa je prošloga tjedna dosegnula nove rekordne razine, 10,8 milijuna barela dnevno.
To znači da je u protekle dvije godine proizvodnja povećana 28 posto i da se SAD sasvim približio poziciji vodećeg svjetskog proizvođača koju trenutno drži Rusija s 11 milijuna barela dnevno.
“To se događa zbog naglog povećanja proizvodnje iz američkog škriljca i smanjenja opskrbe iz drugih zemalja zahvaljujući mjerama koje provode OPEC i Rusija”, kaže William O'Loughlin iz australskog Rivkin Securitiesa.
Za očekivati je i daljnji rast proizvodnje u SAD-u, s obzirom da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao za jedan, na ukupno 862 postrojenja, novu najvišu razinu od ožujka 2015. godine.
To je već deveti od posljednjih 10 tjedana kako se broj tih postrojenja povećava. Kako je u istom lanjskom razdoblju bilo aktivno samo oko 740 bušotinskih postrojenja, taj podatak pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.
Zbog svega toga, analitičari JP Morgan banke smanjili su svoje procjene prosječne cijene nafte u ovoj godini na američkom tržištu za 3 dolara, na 62,20 dolara po barelu.
Kažu da očekuju da bi cijene nafte u drugom dijelu godine mogle pasti, a stagnirati u 2019. godine, premda postoji rizik da bi geopolitičke tenzije i s time povezani rizik od smanjenja ponude na tržištima mogao pogurnuti cijene barela na više. Prenosi Buka.
