Klizišta predstavljaju posebno značajnu opasnost za materijalna dobra i ljudske živote u BiH, imajući u vidu činjenicu da 80 posto površine BiH spada u brdsko-planinsko, planinsko ili planinsko-mediteransko područje, izjavio je u razgovoru za Fokus.ba Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ).
Solak je posebno istakao da u najvećem dijelu BiH klizišta nisu istražena, te da prema određenim procjenama samo u Tuzlanskom kantonu ima više od 4.000 klizišta ili odrona tla.
„Aktiviranje klizišta u BiH najčešće se dešava uslijed povećane količine podzemnih voda u proljetnim periodima, ali nerijetko je uzrokovano nezakonitom ili neplanskom gradnjom“, rekao je Solak.
Tokom 2000. godine usljed aktiviranja klizišta u zeničkom području stradalo je sedam osoba, a u istoj godini aktiviranje klizišta je uzrokovalo urušavanje puta Sarajevo – Pale.
Podaci FUCZ-a iz 2010. godine pokazuju da je u FBiH bilo aktivno 1.500 klizišta koja su ugrožavala 8.111 stanovnika i 2.884 stambenih objekata.
Solak je naveo da FUCZ kontinuirano provodi aktivnosti na organiziranju mjera zaštite. Za preveniranje klizišta, dodao je, potrebno je poduzeti niz koraka.
„Nužno je kontinuirano praćenje i dokumentovanje nezakonite i neplanske gradnje stambenih i drugih objekata. Potrebno je i da nadležni organi izrade katastar klizišta i potencijalnih klizišta“, naveo je Solak.
Posebno važnim koracima smatra i izradu Zakona o prevenciji klizišta koji bi regulisao upravljanje klizištima i smanjenje rizika od klizišta.
„Potrebno je i održavanje sistema vodosnabdijevanja, jer curenje vode može predstavljati ozbiljan rizik za pojavu klizišta. Prekomjerno krčenje šuma i neodgovarajuće pretvaranje pašnjaka u oranice trebalo bi biti ograničeno iz razloga što korijenje biljaka može pomoći u stabilizaciji padina“, zaključio je Solak.
