Društvene mreže prepune su dubokoumnih citata ekipe koja je uvjerena da je to najbrži način da oni koji ih prate pomisle kako su zaista duboki.
Ponekad su potpisani, ponekad ne. Ponekad su na engleskom, a ponekad prevedeni. Ponekad ih objavljuju samostalno, a ponekad ih možete zateći ispod polugole fotografije snimljene u kupaonici jer ništa ne kaže “duboko” kao duboki citat i još dublji dekolte.
Bilo kako bilo, ima ih previše, a najveći problem je to da ih često pripisuju pogrešnim osobama.
“Oplakujem gubitak tisuća dragocjenih života, ali neću slaviti smrt niti jedne osobe, čak ni svog neprijatelja.”
Nakon što su Ameri koknuli Osamu Bin Ladena, mnogi su ovaj citat pripisali Martinu Lutheru Kingu, Jr., ali on to nikada nije napisao ni izgovorio. Naime, radi se o Facebook statusu 24-godišnjeg učitelja engleskog jezika, koji je s ovom rečenicom započeo svoju objavu i kasnije ubacio Kingov citat.
“Laž će proputovati pola svijeta dok istina pokušava obuti cipele”
Ovo nije napisao ni Mark Twain, ni Winston Churchill, ni Thomas Jefferson, ni Ann Landers, niti još par slavnih kojima se riječi pripisuju. Zapravo se radi o parafraziranju rečenice Jonathana Swifta koji je napisao: “Laž leti, a istina šepa za njom.”
“Koristite kremu za sunčanje”
Društvene mreže prepune su citata iz uistinu kvalitetnog govora koji je američki pisac Kurt Vonnegut održao gomili srednjoškolaca davne 1997. Štoviše, govor je toliko dirnuo redatelja Baza Luhrmanna da ju je odlučio pretvoriti u pjesmu. Čak je i Vonnegutova supruga, Jill Krementz, povjerovala da se radi o njegovom govoru pa ga je, nakon što je dobila tekst u mailu, proslijedila svojoj djeci.
Vjerojatno pretpostavljate, ne radi se o Vonnegutu, već kolumnistici Chicago Tribunea Mary Schmich.
Nakon što su ga novinari pitali što misli o tekstu koji mu pripisuju, Vonnegut je izjavio: “Ono što je napisala je duhovito, mudro i šarmantno. Bio bih ponosan da su te riječi moje.”
“Svakog dana učinite jednu stvar koja vas plaši”
Eleanor Roosevelt? Ne, ponovno Mary Schmich.
“Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu.”
Koliko god se trudili, nećete pronaći niti jedan izvor u kojem Gandhi izgovara ove riječi. Najbliže što je ikad izgovorio bilo je: “Kada bismo mogli promijeniti sebe, težnje u svijetu također bi se promijenile. Kao što čovjek mijenja vlastitu prirodu, mijenja se i stav svijeta prema njemu… Ne moramo čekati da bismo vidjeli što će drugi učiniti.”
“Prvo te ignoriraju, zatim ti se smiju, poslije te napadnu i onda pobijediš.”
Ako je Gandhi i izgovorio ovu rečenicu, nitko to još nije otkrio. Ipak, nešto slično 1918. izjavio je sindikalni aktivist Nicholas Klein: “Prvo te ignoriraju. Nakon toga te ismijavaju, a zatim te napadnu i žele spaliti. Nakon toga dignu ti spomenike.”
“Cilj opravdava sredstvo.”
Ljudi ovo masovno pripisuju Machiavelliju, ali njegov citat zapravo je: “U obzir morate uzeti konačni rezultat… Iako čin osuđuje činitelja, cilj ga može opravdati.”
E sad, to je prilično slično, ali tumačenje ovog citata je izuzetno slobodno jer Machiavelli ne sugerira da cilj na neki magičan način opravdava sredstvo (štoviše, više puta ističe da je sredstvo itekako bitno) već da se ponekad isplati prihvatiti posljedice poteza koji je teško opravdati i štetu koju pričinjava reputaciji pojedinca.
No, ako ste ispali šupčina i to nekako pokušavate racionalizirati, Machiavelli je vaš čovjek.
“Ljudi sigurno spavaju u svojim krevetima jer su grubi ljudi spremni biti nasilni umjesto njih.”
Iako riječi pripisuju i Winstonu Churchillu i Georgeu Orwellu, radi se o rečenici koja se pojavila u eseju Richarda Greniera koju je 1993. napisao za Washington Times.
Naime, Grenier je samo tumačio riječi Georgea Orwella koji je u “Crticama o nacionalizmu” napisao da pacifisti nisu spremni prihvatiti tvrdnju da je njihova suzdržanost od nasilja moguća samo zato što postoje ljudi koji rade nasilne stvari umjesto njih.
“Naš najveći strah nije da nismo dovoljno dobri. Naš najveći strah je da posjedujemo neizmjernu moć.”
Nelson Mandela izgovorio je sve i svašta, ali ovo nije njegov citat već je izvučen iz knjige koju je 1992. izbacila Marianne Williamson, guru za samopomoć.
“Ako neće Muhamed brdu, onda će brdo Muhamedu.”
U ovim se krajevima koristi kao poslovica, ali ove se riječi u izmijenjenom obliku pripisuju proroku Muhamedu. Međutim, ne postoje dokazi da je to ikada izrekao.
Frazu je 1625. skovao Francis Bacon prepričavajući priču o Muhamedu.
“Novac je izvor svih zala.”
Ovaj citat postoji u Bibliji, ali ono što svi pišemo nije točno jer ispravan citat je: “Ljubav prema novcu je izvor svih zala.”
“Ako me ne možeš podnijeti u najgorem izdanju, onda me ne zaslužuješ ni u najboljem izdanju.”
Radi se o omiljenom citatu koji ćete pronaći na profilu svake neoriginalne bezveznjakuše koja je uvjerena da je tako opravdala svoje luđačke, histerične ili razmažene postupke. Riječi se u pravilu pripisuju Marilyn Monroe, a izjavu ćete pronaći i u medijima koji samo kopi-pejstaju izjavu bez ikakve provjere.
Istina je da ne postoji niti jedan jedini izvor koji bi dokazao da je Monroe ikada izrekla ovu rečenicu.
“Ne slažem se s onim što pričate, ali do smrti ću braniti vaše pravo na to.”
Iako je Voltaire uvijek u potpisu ovog citata, slavni ih pisac nikada nije napisao već se radi o sažetku njegovih svjetonazora koje je 1907. sastavila Evelyn Beatrice Hall koja je pisala pod pseudonimom Stephen G. Tallentyre.
“Krv, znoj i suze.”
Churchill je zaista rekao: “Nemam što ponuditi osim krvi, truda, suza i znoja”, ali to nije ni približno pamtljivo kao ova skraćena verzija.
“U životu su sigurni samo smrt i porez.”
Ako tražite čovjeka kojem pripisuju većinu citata koje pronalazite na netu, Mark Twain je vaš čovjek. Ni ovo nije njegov citat, ali nije sigurno dolazi li od Edwarda Warda ili Christophera Bullocka.
“Nikada nisam ubio čovjeka, ali s velikim sam užitkom pročitao gomilu osmrtnica.”
Ponovno, nije Twain već se radi o skraćenoj verziji citata Clarencea Darrowa.
“Put od tisuću milja počinje jednim korakom.”
Mnogi su uvjereni da se radi o Konfuciju, ali autor je Lao Tzu i točan citat je: “Putovanje od 400 milja počinje ispod vašeg stopala.” Nije isto, ali poanta je tu.
“Neka jedu kolače.”
Bilo bi genijalno da je Marija Antoaneta stvarno izgovorila ovu rečenicu jer ispaliti nešto toliko bahato i bezosjećajno genijalan je temelj da njezinu izreku citirate još stoljećima nakon toga. Nažalost, to nikada nije izjavila. Radi se o riječima filozofa Jeana-Jacquesa Rousseaua koji je pisao o princezi koja je to navodno izgovorila deset godina prije rođena Marije Antoanete.
Citat u originalu ide: “Sjećam se improvizacije velike princeze koja je, nakon što su joj rekli da seljaci nemaju kruha, odgovorila: Neka jedu brioše.”
“Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, svemir i ljudska glupost, samo što za svemir još nismo sigurni.”
Ljudi obožavaju ovaj citat jer radi se o najbržem načinu da se prikažete kao pametna osoba, ispalite nešto što zvuči značajno (iako nije) i kao bonus citirate jednog od najvećih umova u povijesti – Alberta Einsteina.
Međutim, dobro je znati jednu stvar vezano za ovaj citat. Prvi put pojavio se u knjizi Fredericka S. Perlsa koji tvrdi da mu je Einstein to jednom prilikom rekao. E sad, moguće je da je Einstein to zaista rekao, ali ne možemo biti sigurni.
Nažalost, toliko je glupih ljudi zloupotrijebilo ovaj citat da je krajnje vrijeme da ga umirovimo.