Ako bi državni Parlament usvojio izmjene Zakona o akcizama, te ako bi se i u narednoj godini zadržao isti nivo prometa gorivom koji je bio u 2016., javna preduzeća za izgradnju i održavanje autoputeva i drugih putnih pravaca u oba entiteta ukupno bi mogla dobiti dodatnih 215,6 miliona KM.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, toliko je iznosila ukupna napata putarina u visini od 15 feninga po litru u toku 2016. godine. Pretpostavka o visini dodatanog prihoda za JP Autoceste FBiH, JP Autoputevi RS, JP Ceste FBiH i JP Putevi RS bazirana je na tome da je prijedlogom izmjena Zakona o akcizama predviđeno povećanje putarina za upravo za 15 feninga po litru, te na naplati putarine u istom iznosu u toku prošle godine.
Važeći zakoni predviđaju da se novac od putarina, koji je namijenjen direktno za cestogradnju raspodjeljuje u omjeru da 59 posto dobija FBiH, RS-u pripada 39 posto, a Brčko Distriktu dva posto. Ako bi koristili pretpostavljeni nivo povećanja prihoda, spomenuta javna preduzeća u FBiH bi trebala dobiti dodatnih 127,2 miliona maraka, u RS-u 84,1 milion, a Brčko Distrikt 4,3 miliona KM dodatnih prihoda.
Prema predviđenim izmjenama Zakona o akcizama, od ukupnog povećanja putarina, 10 feninga bi bilo namijenjeno za izgradnju autoputeva, a pet feninga po litru goriva za izgradnju i održavanje ostalih putnih pravaca u BiH. To znači da će od uklupnog povećanja dvije trećine novca biti namijenjeno za autoputeve, a jedna trećina za ostale putne pravce.
Prema toj “formuli” JP Autoceste bi trebale dobiti dodatnih 84,8 miliona KM godišnje, JP Ceste FBiH dodatnih 42,2 miliona KM, JP Autoputevi RS-a dodatnih 56,1 miliona maraka, a JP Putevi RS-a dodatnih 28 miliona maraka. Naravno, pod uslovom da promet gorivom ostane isti kao i u 2016. godini.
Ono što je potrebno napomenuti, a što je i do sada spominjano je da se ovaj novac neće direktno trošiti za plaćanje izvođačima radova, nego za otplatu kredita kojima će biti finansirana izgradnja autoputeva i drugih cesta.
Trenutno na usvajanje izmjena Zakona o akcizama čekaju brojni krediti namijenjeni cestogradnji u BiH, čija je ukupna vrijednost oko tri milijarde maraka. Radi se o povoljnim kreditima, koje su nam odobrle Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i druge međunarodne finansijske institucije. U ovom iznosu su i grant sredstva koje bi BiH trebala dobiti u okviru različitih projata. Među njima je i novac Evropske komisije, koji je odobren za projekte u okviru Transportne zajednice, u iznosu od blizu 100 miliona KM, a koji je namijenjen za izgradnju tri dionice autoputa na Koridoru Vc, kao i za modernizaciju luke Brčko.
Ukupno na usvajanje Zaskona o akcizama u BiH trenutno čeka izgradnja više od 150 kilometara autoputeva. Najveći dio tih kredita namijenjen je za izgradnju Koridora Vc, ali i drugih dionica kao što su Banja Luka – Doboj i Banja Luka – Bosanska Gradiška.
Međutim, ne čeka samo izgradnja autoputeva na usvajanje navedenih izmjena. I mnogi drugi putni pravci u BiH su “na čekanju“. Spomenuti krediti namijenjeni su i za izgradnju ili obnovu i magistralnih, regionalnih i drugih cesta u cijeloj BiH. Trebalo bi biti izgrađeno 89 kilometrara novih magistralnih cesta, na dionicama Stolac-Neum, preko Karaule i u drugim dijelovima BiH. Na 106 kilometara putnih pravaca gradile bi se treće, takozvane spore trake, u oba smjera, a najviše bi ih bilo izgrađeno na prostoru Krajine, oko 72 kilometra. Gradit će se čak 13 obilaznica, oko Tuzle, Mostara, Kalesije, Bugojna, Cazina i drugih gradova u BiH.
Izvor: Faktor
