Razgovor sa Edinom Haračićem- Klejom, dobitnikom najvećeg ratnog priznanja “Zlatni ljiljan” našim sugrađaninom, danas opuštenim i ugodnim sagovornikom koji promovira miran život u duhu zajedništva i tolerancije.
- Kako je tvoja prošlost borca i “Zlatnog ljiljana” uticala na tvoj život?
Agresija na našu zemlju i njene poslijedice i dan danas utiču i na moj život kao što još uvijek utiču na život mnogih ljudi u nasoj zemlji. To je jedan proces koji traje. Uspomene koje se ne mogu gurnuti u stranu. Živim i nosim se s tim na svoj način i mislim da će tako biti sve dok sam živ.
- Koliko si imao godina tada i kako te to oblikovalo kroz život?
Kada je počela Agresija na našu zemlju imao sam 21 godinu. U tim godinama nisam puno razmišljao šta sve rat moze da donese ali sam tada osjećao jaku potrebu da uzmem pušku i da zajedno sa ostalim dobrovoljcima i patriotama stanem u odbranu svoga grada i svoje zemlje. Vjerovatno bi život bio lakši i drugačiji svima da se to nije desilo ali i ovako sam zadovoljan time kakav sam čovjek postao.
- Kako si prevazilazio mladalačke probleme i koji je recept za to?
Smatram da od porodice većeg oslonca kroz život nema a u ratu i odmah nakon, u prvim i teškim godinama poslije, to se ponajbolje moglo osjetiti. Posebno mjesto u svemu tome zauzima majka. Bila je uvijek moj najveći oslonac i snaga i smiraj za sve kroz šta sam prolazio a mislim da je tako kod većine ljudi bio čovjek mlad ili star.. Poslije, kad sam postao roditelj, ona mi je opet bila i uzor i potpora.
- Kako tvoji prijatelji danas razmišljaju?
Naša domovina, Bosna i Hercegovina i trenutno prolazi kroz jednako velika iskušenja.. Iz tog razloga većini ljudi je danas prioritet i cilj da obezbjedi ili očuva kakvu takvu materijalnu egzistenciju. Ali između ostalog i uz dobre prijatelje se puno lakše nositi sa mnogim poteškoćama ovoga vremena. Ja sam našao svoj mir. Imam ispunjen život i stalno se nadograđujem kao čovjek. Uživam u prirodi kao i u kafama sa prijateljima i opuštenim razgovorima. Nas su učili i odgajali da se međusobno poštujemo i pomažemo bez obzira na vjeru i naciju, tako da je i to jedno naslijeđe, posebno nas Tuzlaka i ponosan sam što možemo biti primjer mnogima u tom smislu. Naša različitost će uvijek biti naša prednost a nikako naš nedostatak kako bi neki željeli da vide.. Volio bih da ljudi uče od nas i da nas Tuzlake vide kao primjer zajedničkog življenja i tolerancije
- Šta je tvoja poruka mladima danas?
Mladima upućujem jednostavnu poruku, da se potrude da više od nas vole ovu zemlju i da učine nešto za nju dok su još mladi. Da poštuju i cijene slobodu koju smo skupo platili i da ponajprije svojim ličnim obrazovanjem doprinesu očuvanju jedine nam domovine.. Da cijene druge a da njeguju svoju tradiciju. Želim im da nikada ne zaborave ko su i koliko su prethodne generacije uložile u to, te da stalno rade na očuvanju te baštine. Da u različitosti vide ljepotu a ne prijetnju. Ovo je divno mjesto za život i svi treba da se potrudimo da tako i ostane.
Autor: Kameleon / Valter