Međunarodni rezidualni mehanizam za međunarodne krivične sudove (IRMCT) ima dva ogranka, po jedan za svaki od sudova. Ogranak za MKSJ je počeo raditi 1. jula 2013. godine, a za MKSR 1. jula 2012. godine.
U odnosu na nadležnost MKSJ-a, taj će mehanizam, nasljednik suda za bivšu Jugoslaviju, preuzeti drugostepene postupke u slučajevima Radovana Karadžića, Ratka Mladića i drugih.
Ad hoc ideja
Nekadašnja istraživačica u Haškom tribunalu i predavačica na Univerzitetu u Amsterdamu Nevenka Tromp istakla je za Klix.ba da Rezidualni mehanizam ne može ponijeti odgovornost Haškog tribunala, ali da to i ne treba.
“Rezidualni mehanizam je nastao kao ad hoc ideja koja se ne može otezati u nedogled budući da je ‘deadline’ za optužnice već prošao u decembru 2003. godine. Bilo je 14 godina vremena da se svi slučajevi, za koje su ranije podnesene optužnice, završe. To je sad ta ideja”, kazala je profesorica Tromp.
Navela je da ima nekoliko pristupa zašto i kako je potreban Rezidualni mehanizam, a da je jedan vrlo ciničan.
“Taj pristup kaže da su sudije, tužioci, zajedno sa svim birokratima, trebali osigurati punu UN zaštitu pa su izmislili sve moguće mehanizme da ih isprate u jednu sretnu i bolju budućnost. To je jedna od tih mojih ciničnih primjedbi”, kategorična je Tromp.
Međutim, profesorica Tromp navodi da Rezidualni mehanizam treba imati svoju funkciju, bez obzira na sve druge nedostatke koje im se predbacuju, s pravom ili ne.
“Bez obzira na to što su sve optužnice bile podnesene, nisu svi optuženi odmah bili privedeni Hagu, tako da su neka suđenja počela veoma kasno. I da MKSJ ne bi odužio s radom zbog jednog ili dva slučaja, već je 2010. godine Vijeće sigurnosti UN-a odlučilo da treba razmišljati o budućnosti, kako MKSJ-a, tako i MKSR-a. Tako da je već 2013. godine osnovan Rezidualni mehanizam i radio je u isto vrijeme kao i Haški tribunal. Ciljalo se na to da vrijeme podudaranja, od te četiri godine, bude tranzicija koja će osiguravati kontinuitet”, istakla je Tromp za Klix.ba.
Dodala je da je glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Serge Brammertz za to vrijeme obnašao dvostruku funkciju, a da će sada nastaviti obnašati samo funkciju glavnog tužitelja Rezidualnog mehanizna.
“Po tim funkcijama vidi se jedan vrlo zanimljiv hibrid, u kojem će Smith obavljati sve preostale pravne funkcije. Znači da će biti jedna pravna institucija, a da će se u isto vrijeme baviti i drugim funkcijama: naslijeđem poput čuvanja arhiva, osiguravanja arhiva, stavljanja na uvid tih arhiva svim mogućim stranama… To je nešto prilično novo pa zato postoje bojazni. Arhivu treba svako imati pristup pa je nepoznato zašto su pravne i druge funkcije ujedinjene, mada nema velikog razloga da to ne funkcionira. Vrlo je upitno kako će se znati, ako nam se nešto odbije, da li je to moment prava ili ne. Nerazumljivo je kako su posložili taj arhivski dio i ko ima nadležnost da se brine o tome”, kazala je Tromp.
Završiti posao
Osnivačica Fonda za humanitarno pravo i regionalna koordinatorica REKOM-a Nataša Kandić kazala je za Klix.ba da je Rezidualni mehanizam dobio jednu novu dimenziju, a to su do sada utvrđene sudske činjenice.
“Dokazi koji su na nivou činjenica će se prebacivati domaćim pravosuđima, prije svega misli se na Srbiju i na Hrvatsku, da nastave, odnosno da intenziviraju procesuiranje, što mislim da je dobro”, kategorična je Kandić.
Napominje da to podrazumijeva da će Rezidualni mehanizam imati grupe stručnjaka koji će pratiti domaća suđenja.
“U posljednje vrijeme vidimo da ideja civilnog društva o osnivanju regionalne komisije dobija zamah, što je civilno društvo godinama zagovaralo. Sada je nastala jedna nova faza time što je na Samitu o Zapadnom Balkanu u Trstu, u julu 2017. godine, dobila jednu čvrstu podršku foruma civilnog društva koje predstavlja dio Berlinskog procesa”, istakla je Kandić za Klix.ba.
Navodi da je inicijativa bila predstavljena na sastanku ministara učesnika Berlinskog procesa i da do sada civilno društvo vodi jednu intenzivnu kampanju kako bi na samitu u Londonu, u julu 2018. godine, došlo do potpisivanja sporazuma lidera, premijera država, nasljednica nekadašnje Jugoslavije u osnivanju REKOM-a.
“Postoji jedan korak naprijed i čini mi se da je sada, kada Haški tribunal zatvara svoja vrata u smislu da prestaju ta međunarodna suđenja, trenutak da mi pokažemo da možemo bar to, da utvrdimo imena žrtava, da utvrdimo okolnosti u kojima su stradali civili, vojnici i da od toga krenemo dalje”, zaključila je Nataša Kandić.
