Sušić (62) je posljednji trenerski angažman prije nego je 29. decembra 2009. godine dobio selektorski posao zvanično okončao 30. juna 2008. godine kao trener Ankaraspora. Dakle, tačno godinu i po dana bio je bez posla prije nego je preuzeo Zmajeve.
Baždarević (57) je posljednji trenerski angažman prije preuzimanja Zmajeva 13. decembra 2014. godine imao u katarskom klubu Al-Wahrah, a taj posao, prema podacima Transfermartka, zvanično je završen 3. juna 2013. godine. I on je, dakle, godinu i po dana prije preuzimanja reprezentacije bio slobodan.
Amar Osim
Ukoliko Amar Osim – s kojim su članovi Komisije za imenovanje selektora već obavili razgovor – dobije posao selektora BiH, taj trend preuzimanja selektorske funkcije “s biroa” bit će nastavljen, jer Osim je 3. novembra 2016. godine nakon pet kola sezone 2016/17. i učinka od jedne pobjede, jednog remija i tri poraza dobio otkaz u Al-Kharitiyatu iz Katara.
Preciznije, Osim je od 19. septembra 2013. godine imao samo jedan trenerski angažman, a i taj je trajao od 27. decembra 2014. do spomenutog novembra 2016. godine. U prijevodu, od septembra 2013. godine Osim je više vremena bio slobodan trener, jer je dvije godine i mjesec dana bio bez posla, dok je skoro dvije godine radio u katarskom klubu koji se grčevito borio za opstanak.
Istina, činjenica da određeni trener poprilično dugo nije imao angažman ne mora nužno značiti da on nije atraktivno rješenje, ali to je zaista indikativan podatak.
Kod Osima, recimo, nije fer spomenuti samo zadnje četiri godine, a ne spomenuti period proveden u Željezničaru gdje je s osvojenim brojem trofeja postao najtrofejniji bosanskohercegovački trener u bh. klubovima. Osvojio je pet titula prvaka BiH i četiri kupa. Bio je kratko i trener japanskog JEF Uniteda, s kojim je osvojio domaći kup.
Sin proslavljenog Ivice Osima bio je u nekoliko navrata kandidat za mjesto selektora BiH, ali nikad nije zasjeo na tu funkciju. Tokom mandata na klupi Željezničara, Osim je ostao upamćen kao autoritativan trener, bez dlake na jeziku. Svi su igrači imali isti tretman i igrali su oni koji su najviše pokazivali. Nije se ustručavao ostaviti na klupi najveće ime, odnosno zvijezdu tima.
Prije nego krenemo s imenima onih koji nisu ispod radara, barem prema medijskim špekulacijama, krako ćemo spomenuti i karijere Kodre i Prosinečkog.
Meho Kodro
Kodro od januara do kraja maja 2008. godine bio selektor BiH, ali je nakon velikih nesuglasica s tadašnjom garniturom u Fudbalskom savezu napustio funkciju. Nakon toga tri godine je vodio B tim Real Sociedada (juli 2010. – juni 2013.) koji se takmičio u trećem rangu španskog fudbala. Potom je 15 mjeseci pauzirao da bi onda preuzeo Sarajevo za čijim je kormilom proveo 18 utakmica nakon čega je dobio otkaz u aprilu 2015. godine. Od kraja 2016. godine uspješno vodi Servette u švicarskoj drugoj ligi.
I on je, slično kao i Osim, u posljednje četiri godine, odnosno od juna 2013. godine do danas više vremena bio bez posla, jer je dvije godine i oko 10 mjeseci bio bez angažmana, dok je otprilike ukupno godinu i po dana radio.
Što se tiče njegove filozofije igre, najviše o njemu možemo reći kroz prizmu boravka u Sarajevu. Kodro je pokušao unijeti netipičan stil igre za našu ligu, igru na posjed lopte, pozicionu igru, ali svoju ideju nije uspio iznijeti do kraja. Spriječio ga je poznati pritisak na Koševu, a navodno i igrači koji nisu najbolje prihvatali zamisli hercegovačkog stručnjaka.
Robert Prosinečki
Prosinečki je od jula 2006. do decembra 2010. godine bio pomoćni trener Slavenu Biliću u reprezentaciji Hrvatske. Od decembra 2010. godine do avgusta 2012. godine vodio je Crvenu zvezdu, a od oktobra 2012. godine do decembra 2013. godine turski Kayserispor. Od decembra 2014. godine vodio je reprezentaciju Azerbejdžana s kojom nije produžio ugovor i slobodno može tražiti novi angažman.
Hrvatski trener djeluje kao najozbiljnije rješenje za selektorsku poziciju reperezentacije BiH, jer ima i igrački i trenerski CV s kojim se ne mogu pohvaliti kandidati koji su povezivani s klupom Zmajeva.
Izuzmemo li ova tri imena, pokušat ćemo potencijalne kandidate potražiti u trenerima koji su stvarali uspjehe u Premijer ligi BiH i koji su trenutno pod angažmanom u klubu koji se bori za titulu, odnosno u nekoj od reprezentativnih selekcija. Također, spomenut ćemo i dva imena – jednog “čovjeka iz sjene” i jednu od najvećih legendi bh. fudbala.
Husref Musemić
FK Sarajevo je od dolaska Vincenta Tana na čelo kluba krajem 2013. godine raskrstilo puteve s Musemićem (56) koji je klub ostavio na drugom mjestu tabele sa samo dva boda manje u odnosu na Željezničar.
Musemić je godinu dana nakon otkaza u decembru 2013. godine dočekao novi angažman. Pozvala ga je Sloboda iz Tuzle, klub koji se u sezoni 2014/15. tek vratio u Premijer ligu i, prilikom dogovaranja sa Musemićem, borio za opstanak.
Iza sebe je imao vjerovatno najveće razočarenje otkako je trener, a možda i otkako zna za fudbal. Ali u njemu su se skupili neprocjenjivo iskustvo, znanje i godine koje su tiho obećavale da je pred njim period u kojem će pokazati “od čega je sačinjen”. U Slobodi su mu dali odriješene ruke oko selekcije igrača i dovoljno vrijeme da sve dovede pod kontrolu. Rezultat svega bila je sezona 2015/16. u kojoj je Sloboda osvojila drugo mjesto u Premijer ligi i u Kupu BiH čime je izborila nastup u kvalifikacijama za Evropsku ligu.
Potom je u drugom dijelu prošle sezone Musemić vodio Mladost Doboj-Kakanj s kojom je igrao Ligu za optanak i izborio polufinale Kupa BiH, a onda ga je pozvalo Sarajevo, klub koji je od njegovog odlaska promijenio veliki broj trenera u namjeri da nađe pravo rješenje. Na kraju Bordo klub se vratio na čovjeka s kojim su na početku velikog projekta 2013. godine raskinuli saradnju.
Danas u Sarajevo na Musemića gledaju kao na spasioca, a on tako i djeluje, jer po njegovom dolasku klub je bio deveti na tabeli nakon pet odigranih kola sa četiri osvojena boda, dok je danas na četvrtom mjestu s 20 osvojenih bodova nakon 12 kola. Kao kruna svega stigla je velika pobjeda protiv Zrinjskog u Mostaru proteklog vikenda.
Sarajevo, slično kao što je igrala Sloboda, igra s jednako dobrim kontranapadima kao i s visokim pritiskom na odbranu protivnika što se najbolje vidjelo upravo protiv Zrinjskog.
Goran Sablić
Sablić (38) je veoma mlad trener koji iza sebe već ima velike rezultate. On je 2015. godine s juniorima Splita osvojio hrvatsko prvenstvo iako su mu konkurencija bili klubovi s mnogo većom i jačom igračkom bazom poput Dinamo Zagreba, Hajduka, Osijeka i Rijeke. Kratko je vodio i prvi tim Splita (septembar 2015. – juli 2016. godine), ali finansijska kriza u tom klubu, koja je u maju ove godine rezultirala izbacivanjem iz prvog u treći rang hrvatskog fudbala, utjecala je na njegov odlazak iz kluba.
Novi angažman dobio je početkom godine u Širokom Brijegu s kojim je već u debitantskoj (polu)sezoni osvojio Kup BiH pri čemu je srušio tri prvoplasirane ekipe iz prošle sezone Premijer lige Zrinjski, Željezničar i Sarajevo.
Njegov Široki je pružio odlične predstave u kvalifikacijama za Evropsku ligu ove sezone, a trenutno se nalazi na drugom mjestu Premijer lige sa samo tri boda iza Zrinjskog koji će za vikend gostovati Širokom na Pecari.
Sablić spada u kategoriju novih, modernih mladih trenera s velikim ambicijama o čemu je govorio u velikom intervjuu za naš portal prije nekoliko mjeseci. Osim trenerske karijere, mnogo mu je pomogla i igračka karijera koju je proveo u Hajduku i Dinamo Kijevu, a oblačio je i dres reprezentacije Hrvatske. Igračka karijera pomogla mu je možda ponajviše zbog toga što je rano shvatio da će postati trener, pa je još kao igrač skupljao znanje koje će mu kasnije kao treneru trebati.
Ovaj mladi trener je specifičan po tome što koristi nekoliko različitih formacija sa svojom ekipom i po tome što se ne ustručava šansu dati mladim igračima tako da je sedam igrača u starosnoj dobi od 24 godine i mlađe skupilo minimalno po 15 od mogućih 18 nastupa ove sezone.
Vinko Marinović
Marinović (46) je u sezoni 2010/11. uveo Kozaru iz Gradiške u Premijer ligu, a veliku pažnju na sebe skrenuo je u periodu od marta 2014. do marta 2015. godine kada je uspješno vodio Borac iz Banja Luke, klub s kojim je, malo prije odlaska, izbacio Sarajevo u četvrtfinalu Kupa BiH.
Borac je napustio kako bi preuzeo Zrinjski s kojim je u 70 utakmica ostvario 42 pobjede, 18 remija i samo 10 poraza pri čemu je ekipa primila samo 57 golova. S Plemićima je 2016. godine osvojio titulu u Premijer ligi, a klub je napustio u decembru 2016. godine iako je Zrinjski u tom momentu bio prvi na tabeli s četiri boda više u odnosu na drugoplasirano Sarajevo.
Marinović je od marta ove godine selektor mlade reprezentacije BiH koju je vodio u pet utakmica u kojima je ostvario dvije pobjede, remi i dva poraza. Veliki rezultat zabilježio je u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo pobjedom protiv favoriziranog Portugala u Zenici (3:1) prije skoro tri sedmice.
Riječ je o treneru koji se ne ističe po svom javnom nastupu, koji ne skreće pažnju na sebe, ali čiji rezultati ukazuju da se radi o kvalitetnom stručnjaku.
Osobina ekipa koje on vodi jeste čvrsta i stabilna igra u formaciji 4-2-3-1 koja se manifestira kroz forsiranje krilnih igrača i prednjih veznih u završnici napada što je uglavnom utjecalo na to da napadači njegovih ekipa nemaju naročito velik broj postignutih golova, dok su igrači iz ofanzivnog dijela veznog reda statistički stajali jako dobro glede golova i asistencija.
Boro Primorac
Krajem proljeća ove godine “šuškalo se” da će Boro Primorac (62) nakon 23 godine saradnje s Arsenom Wengerom u Arsenalu napustiti velikog prijatelja i samostalno krenuti u trenerske pustolovine. “To su divlje špekulacije”, kazali su iz Arsenala. Mostarac nikud ne ide.
A, bilo realno ili ne, kakve su šanse da se vrati u Bosnu i Hercegovinu i sjedne za kormilo nacionalnog tima? Bit će ovo vjerovatno prva (možda i jedina vijest) koja će u ovom periodu traganja za novim selektorom povezati Primorca i Zmajeve.
Za Primorca i na Otoku govore da je riječ o čovjeku kojem Wenger najviše vjeruje, da se radi o čovjeku koji je imao utjecaj na svaku odluku u klubu. Nemamo na osnovu čega reći kako bi Primorac obavljao ulogu glavnog trenera, selektora, jer mnogo je prošlo od 1994. godine i vremena kada je posljednji put samostalno vodio neki tim, tada reprezentaciju Gvineje, ali da je riječ o čovjeku koji je uključen u fudbal na najvećem nivou, čovjeku koji kao član stručnog štaba Arsenala itekako utječe na razvoj Topnika, to niko ne može poreći.
Možda njegov mobitel sigurno neće zazvoniti ovih dana i čuti glas na nama poznatom jeziku. Glas koji bi spomenuo Zmajeve. Možda bi Primorac glatko odbio i ako do takvog poziva dođe. Ali, ovo je možda i posljednja šansa da ovakvo ime uključimo u razmatranje u jako osjetljivom periodu za reprezentaciju BiH. A takvi izazovi su itekako primamljivi…
Sergej Barbarez
Nakon odlaska iz profesionalnog fudbala kao igrač tog ljeta 2008. godine Sergej Barbarez (46) se nije pojavljivao kao trener. A profi licencu ima. Čak je bio i kandidat za selektora BiH kada je posao dobio Mehmed Baždarević.
Barbarez zauzima možda najveće mjesto u srcima navijača BiH, on se uzima kao primjer velikog vođe i kapitena, navodi se kao primjer autoriteta na terenu. Takve odlike obično proizvode i kvalitetnog trenera, ali Barbarez iskustva nema. No, ne bi bio ni prvi ni posljednji koji je bez trenerskog iskustva dobio ozbiljan posao u ruke i odradio ga iznad očekivanja.
On bi vjerovatno sa sobom doveo i Zlatana Nalića (48), čovjeka koji je godinama radio u mladoj reprezentaciji Švedske kao trener i konsultant, a navodno je sarađivao i s nekoliko vrhunskih klubova.
Njih dvojica u tandemu djeluju kao treneri koji poznaju potrebe modernog fudbala i koji vjeruju isključivo u sistemski rad, osobe koje vjeruju da ništa nije slučajno i koje rade po tom principu.
Edin Terzić
Bivši skaut Jurgena Kloppa i sadašnji pomoćni trener Slavena Bilića. Borussia Dortmund, Bešiktaš i West Ham. To su posljednja tri kluba u trenerskoj karijeri Edina Terzića (34), mladog trenera rođenog u Njemačkoj, a porijeklom iz BiH. S Terzićem smo radili intervju početkom 2016. godine kada nam je otkrio brojne detalje iz svoje karijere te približio život vrhunskih trenera, posebno onih koji obitavaju u ludilu Premiershipa.
Upitno je da li i kada Terzić želi zaploviti u trenerske vode kao glavni trener, ali da posjeduje ogroman potencijal za uspješnom trenerskom karijerom, to je neupitno, jer iza sebe ima dugogodišnje iskustvo na najvećem nivou. Uostalom, iz sedmice u sedmicu se sprema za okršaje protiv Manchester Cityja, Uniteda, Arsenala, Tottenhama, Liverpoola…
Uz sebe ima i mentora koji izuzetno poznaje rad u reprezentaciji, a to je Slaven Bilić, kao i Bilićevi pomoćnici koji skupa s Terzićem sačinjavaju njegov stručni štab.
Terzić je Bilićevu pažnju “kupio” s odličnim analizama Irske, Italije i Španije za vrijeme Eura 2012. godine kada je Hrvatska zamalo nokautirala Španiju i prošla u četvrtfinale.
Šta će odlučiti Komisija?
Članovi Komisije za izbor novog selektora BiH su Ivica Osim, Sead Kajtaz, Zvjezdan Misimović i Dušan Bajević. Sve su to imena koja spadaju u red legendi bh. fudbala, u red onih koji odlično poznaju fudbal.
Komisija je najavila da neće žuriti s izborom selektora, a upravo ova lista pokazuje zašto je i nezgodno donijeti brzu odluku, jer radi se o vrlo osjetljivoj odluci.
Da li birati autoritetom koji dolazi od “čvrste ruke” ili odabrati autoritet znanja? Da li je našoj reprezentaciji, čije igrače uglavnom treniraju vrhunski evropski stručnjaci (Arsene Wenger, Julian Nagelsmann, Eusebio Di Francesco, Massimiliano Allegri…) potrebna osoba koja će u njima buditi strahopoštovanje ili poštovanje?
Jedno je sigurno, a to je da novog selektora čeka potpuno drugačiji koncept od svih dosadašnjih, jer poznato je da je UEFA uvela Ligu nacija, takmičenje koje će se igrati umjesto prijateljskih mečeva i koje će pored klasičnih kvalifikacija biti jedan od načina da se domognemo Eura 2022. godine. Za takvu budućnost potreban je napredan plan i program, drugačiji od svih dosadašnjih.
