Nedavno predstavljanje Plave knjige s preporukama za vođenje ekonomske politike bio je važan događaj koji bi sudeći po najavama učesnika mogao trasirati budući pravac razvoja Federacije BiH.
Ovaj dokument koji su pripremili Vijeće stranih investitora i Udruženje poslodavaca FBiH, a na kojem je radilo više od 60 stručnjaka, sadrži niz smjernica o novim pravcima razvoja za FBiH. Ovom događaju prisustvovao je i federalni premijer Fadil Novalić, kao i pojedini ministri s federalnog i kantonalnih nivoa.
Jedna od informacija koja je izazvala pažnju u javnosti je svakako i najava o povećanju stope PDV-a, a autor ove ideje koju je u Plavoj knjizi detaljno obrazložio u radu “Fiskalna devalvacija u funkciji uklanjanja unutrašnjih i vanjskoekonomskih neravnoteža” je doktor Ljubiša Đapan, direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja.
Povećanje PDV-a kao krajnja mjera
Na početku razgovora za Faktor, on ističe da je prije svega važno istaći da je povećanje stope PDV-a ustvari krajnja mjera koju vlast može, ali i ne mora upotrijebiti, te da su puno važnije reforme koje njegov program poreznog rasterećenja privrede podrazumijeva.
– Šta je cilj reformi? Želi se postići ono što je navedeno u sve i jednom strateškom dokumentu FBiH a to je privredni rast i zapošljavanje. Da bismo zaposlili ljude i imali rast, moramo stvoriti uvjete za to u privredi. Javni sektor ne može zapošljavati više, naprotiv, treba i otpuštati zaposlene. Ostaje nam onda privatni sektor. U razvijenom svijetu privatni sektor zauzima 65 do 70 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), a kod nas je 55 posto. Da bismo u tom smislu postali kao razvijene zemlje, moramo stvoriti uvjete i ambijent za poslovanje, a jedna od ključnih stvari je rasterećenje privrede ili kako to stručnjaci zovu fiskalna devalvacija – ističe Đapan.
U tom kontekstu on predlaže smanjenje stope oporezivanje rada, a vlastima daje na izbor četiri različite stope smanjenja.
Tu se međutim dolazi do sljedećeg problema, a to je gdje namiriti novac kojeg će zbog smanjene stope oporezivanja rada nedostajati u stotinama miliona maraka. Đapan predlaže da se nedostajući novac kompenzuje novim vrstama poreza od kojih je 11 mjera u nadležnosti entiteta, a dvije u nadležnosti države.
Kako nadomjestiti milione maraka
U nadležnosti entiteta bi bile sljedeće mjere i to uštede u javnom sektoru, uvođenje poreza na nepokretnu imovinu, uvođenje poreza na transakcije finansijskih institucija, uvođenje poreza na usluge registracije automobila, uvođenje posebnog poreza na luksuzne automobile, uvođenje poreza na telekomunikacijske usluge korištenja mobilne mreže, uvođenje poreza na dobitke od igara na sreću, uvođenje poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište, uvođenje poreza na nekorištene preduzetničke nekretnine, uvođenje poreza na neizgrađeno građevinsko zemljište kao i uvođenje poreza na zagađenje.
Također, mjere predviđaju i nastavak povećanja akciza na duhan i alkohol, a tek u krajnjoj mjeri ako se ne obezbijedi dovoljno novca, može se posegnuti i za povećanjem PDV-a.
– U izvornom dokumentu imate čak dvije stope PDV-a. Da se poveća za 1 posto, i druga varijanta da se poveća za 2 posto. Ali to samo ako ove mjere prethodne ne budu dovoljne da mi to napravimo neutralnim efektom. To je smisao. Ni u kom slučaju fokus nije na PDV-u jer to nije cilj, to je iznuđena mjera, samo ako ove prethodne mjere ne budu dovoljne – stav je Đapana.
Ono što je evidentno jeste da bi većinu novih poreza na svojoj “koži” osjetili građani, te bi ove mjere zasigurno bile osjetljivo socijalno ali i političko pitanje. Također, rast akciza i PDV-a bi mogao voditi ka povećanju cijena proizvoda uključujući i prehrambenih proizvoda i ostalih roba neophodnih za život.
– Rasterećenje privrede donosi mnogo veće koristi i naše analize pokazuju da do masovnog rasta cijena uopće neće doći. Zaključak Zavoda je da u implementaciji poreske reforme neće doći do značajnijeg rasta cijena ukoliko bi došlo do rasta stope PDV-a, jer su uštede privrednim subjektima zbog rasterećenja privrede mnogo veće od troška povećanja PDV-a ako bi išao na teret privrednika – poruka je Đapana.
Također, planirano je i da se radi na uvođenju sistema “Zdravstvo za sve”, odnosno na model zdravstva u kojem su svi građani osigurani, a finansira se porezima umjesto doprinosima što bi dodatno građanima trebalo olakšati planiranu poreznu reformu.
Pretpostavka je da će od ukupnog iznosa rasterećenja, privreda FBiH investirati 50 posto sredstava što je realno, a da će druga polovina biti upotrijebljena za plate radnika, dividende, kratkoročne obaveze privrednih subjekata i rezervni fond preduzeća, stoji u Plavoj knjizi.
– To znači da će privreda FBiH godišnje investirati, zavisno od varijante fiskalne devalvacije, između 110 miliona KM i 457,5 miliona KM, što direktno vodi ka povećanju zaposlenosti – stoji u ovom dokumentu.
Ova reforma je nužna i zbog održivosti penzijskog sistema koji prema riječima Đapana ne može zauvijek opstati na trenutnim privrednim kretanjima, i mora mu se osigurati dugoročno finansiranje kroz jak privredni rast.
Postoji li političke spremnosti
Na kraju, ključno pitanje je da li će vlast provesti ove mjere te postoji li spremnost na reforme koje, već sada je jasno, posjeduju veliki “potencijal” za politička prepucavanja i “spinovanja”.
– Čim se taj dio nalazi u Plavoj knjizi koju će usvojiti Vlada FBiH, znači da su oni opredijeljeni za tako nešto. Teško ima drugog puta osim ovoga, i mi ćemo to morati napraviti kad tad. BiH je na tako niskom stepenu konkurentnosti, sa najniže konkurentnom ekonomijom u Evropi. Ispred nas su Moldavija, Srbija, Albanija. Mi jednostavno konkurentnost ne možemo podići na način kako to rade razvijene zemlje tipa Švicarske, Njemačke, Austrije itd. tehnološkim razvojem i slično. Mi moramo koristiti neke druge stvari. Jedna od stvari je, a može se relativno brzo učiniti, povećanje konkurentnosti putem rasterećanja privrede odnosno fiskalnom devalvacijom. Pri čemu sve to izgubljeno u javnom sektoru nadoknađujemo porezima koji ne opterećuju privredu, te pružamo šansu našoj privredi da jednostavno prodiše. Bitno je da se rastereti privreda i da počne rasti da bi se osigurala i dugoročna stabilnost PIO/MIO fonda i redovna isplata penzija – zaključuje Đapan.
